Hrvatska na putu da do 2023. uvede evro 1

Hrvatska je sada blizu toga da uskoro podnese zahtev za ulazak u kursni mehanizam (međukorak za članstvo u evrozoni) i ako stvari budu išle najbržom dinamikom, 2023. ili 2024. može biti godina u kojoj ćemo uvesti evro – izjavio je danas Majkl Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, govoreći na otvaranju Samita guvernera centralnih banaka u organizaciji NIN-a u Bečićima.

Da bi se to ostvarilo, potrebno je da Hrvatska ispuni niz kriterijuma, definisanih Mastrihtskim sporazumom, tako da po Faulendu ovaj datum nije izvestan. Ulaskom u evrozonu, Hrvatska bi izgubila mogućnost da upravlja svojom valutom, ali kako kaže viceguverner, prednosti evra daleko nadmašuju mane.

– Niko nema dileme koliko uvođenje evra više donosi benefita nego manjkavosti Hrvatskoj. Mi smo uradili studiju i zaključili da će prednosti biti trajne i imati kumulativni efekat grudve snega koja samo narasta, dok su sve manjkavosti jednokratne – kaže Faulend. Hrvatska je dakle na putu da ispuni svoj plan iz 2017. kada je premijer Andrej Plenković najavio da će zemlja do 2020. aplicirati za ulaz u kursni mehanizam i kasnije za uvođenje evra.

Na skupu na kojem su učestvovali guverneri i viceguverneri svih zemalja regiona i teritorije Kosova, tradicionalno nije bilo samo predstavnika Srbije. Time je ostalo bez odgovora pitanje kako Narodna banka Srbije gleda na jačanje dinara u vreme kada već nekoliko godina uvoz u Srbiji raste brže od izvoza.

Predstavnik Hrvatske je rekao da kod njih (kao i u Srbiji) postoje pritisci na jačanje domaće valute, ali da HNB ne dozvoljava jačanje kune da ne bi ugrozila konkurentnost hrvatske privrede. On je, inače, više puta ponovio da male zemlje „nemaju luksuz da imaju svetsku valutu“ zbog čega svaku dobru ekonomsku godinu treba da iskoriste za smanjenje javnog duga i stvaranje zaliha za one dane kada privredi ne bude išlo tako dobro.

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić rekao je da će sve zemlje Zapadnog Balkana trpeti negativne posledice recesije u Italiji i usporavanja nemačke privrede, te da je u tom pogledu pitanje održavanja stabilnosti sistema veoma bitno. On je podsetio da je Crna Gora bila „rekorder po visini nenaplativih kredita“, ali da je sada rekorder po smanjenju ovih kredita.

To je inače tematika koja je zajednička svim zemljama, koje su posle krize završile sa bankama preopterećenim lošim zajmovima, ali su do sada sve uspele da znatno smanje udeo ovih kredita u ukupnim plasmanima.

Kao i u Srbiji, i drugde je došlo do konsolidacije bankarskog sektora, to jest povlačenja pojedinih banaka i ukrupnjavanja sektora, što je sisteme učinilo stabilnijim. Još jedan zajednički problem je visoka likvidnost banaka, ukombinovana sa relativno slabom kreditnom aktivnošću. Drugačije rečeno, banke imaju novca, ali ne daju dovoljno kredite privredi.

To je naročito potencirao guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić, rekavši da banke tamo imaju „2,5 milijardi obavezne rezerve, ali i tri milijarde maraka viška iznad te rezerve“.

– Hoćemo da nađemo način da banke više investiraju u privredu – kaže Softić.

Predstavnik Masterkarda Milan Gauder ocenio je da su zemlje u regionu Zapadnog Balkana preuzele primat u odnosu na EU u prihvatanju novih kartičarskih tehnologija i da čak sustižu Nemačku i skandinavske zemlje u primeni beskontaktnog plaćanja. On je naglasio da će dalje širenje primene novih tehnologija u plaćanju i ekspanzija elektronskih plaćanja u onlajn trgovini pomoći centralnim bankama u kontroli novčanih tokova i formulisanju politika.

Da li su centralne banke nezavisne

Guverner Senad Softić iz BiH pokrenuo je i pitanje nezavisnosti centralnih banaka u regionu, ocenom da „svi mi znamo kolike pritiske imamo od politike“.

– Srećom, uspevamo u tome da zadržimo svoju nezavisnost – konstatovao je Softić.

Ovo je još jedna tema o kojoj bi valjalo čuti mišljenje predstavnika Narodne banke Srbije, institucije koja je pre samo dve nedelje odlučila da kupi 10 tona zlata, nakon što joj je to naredio predsednik države Aleksandar Vučić. Međutim, na skup koji organizuje srpski nedeljnik NIN, koji često se često kritički osvrće na poteze iz Nemanjine 11, odnosno sa Andrićevog venca, nije došao niko iz srpske centralne banke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari