Izvozne firme očekuju rast, ostale pesimistične 1Foto: Medija centar

Gotovo trećina privrednika veruje da će u ovoj godini uvećati broj zaposlenih, pokazala je, između ostalog, anketa koju NALED organizuje već šestu godinu zaredom na uzorku od hiljadu ispitanika.

Slično očekivanje privrednici su imali i 2011. ali je u narednoj godini usledio pad zaposlenosti za oko 1,1 odsto, kao i pad BDP-a za jedan procenat, navodi se u NALED-ovoj „Sivoj knjizi“. Dodaje se da je ovogodišnje anketiranje pokazalo i da od početka istraživanja najmanji je broj ispitanih koji očekuju smanjenje broja zaposlenih, svega šest odsto. Poređenja radi, najviše privrednika prognoziralo je pad broja zaposlenih 2012, kada ih je bilo 15 odsto, dok se u ostalim godinama procenat kretao između devet i 12 odsto.

Iako ovi rezultati deluju optimistično, Dragoljub Rajić, analitičar Mreže za poslovnu podršku, kaže za Danas da su zaključci verovatno posledica strukture ispitanika koji su učestvovali u NALED-ovom istraživanju.

On podseća i da stabilno poslovanje ima svega 20 odsto preduzeća, uglavnom izvoznika, stranih kompanija ili iz sektora IT i ugostiteljstva, dok se više od jedne petine suočava sa gubicima, kasne sa plaćanjem zarada, obaveza i kredita a više od 60 odsto domaćih firmi i preduzetnika karakteriše izuzetno nestabilno poslovanje u kome ima perioda u godini kada su u uzlaznoj liniji i one češće otpuštaju nego što zapošljavaju nove radnike.

– U jednom trenutku je vladalo mišljenje da bi stopa zaposlenosti mogla da se poveća prelaskom sive zone u legalne tokove. Međutim, od 2008. godine, kada su zbog krize masovno počele da se zatvaraju uglavnom zanatske radnje i da prelaze u sivu ekonomiju, izgubljeno je oko 60.000 privrednih subjekata. Ne postoje procene da će se oni ponovo javiti na legalnom tržištu, jer se ni uslovi koji su ih doveli do zatvaranja nisu promenili. Neracionalno je očekivati da društvo sa tako niskom platežnom moći stanovništva i rastom ekstremnog siromaštva može da podnese poreska opterećenja od 65 odsto. U periodično data obećanja vlasti da će se to promeniti niko više ne veruje – kaže Rajić.

On zaključuje da je država zaista htela da smanji opterećenja, to bi u legalno poslovanje vratilo većinu zanatlija i malih privrednika, što bi broj radnika uvećalo znatno više nego što su poslednjih nekoliko godina zaposlili strani investitori sa svim dobijenim subvencijama.

I Nebojša Miletić, član Upravnog odbora Unije poslodavaca Srbije, skeptičan je u odnosu na ove rezultate istraživanja, jer nema nagoveštaja da će povećanje obima poslova u ovoj godini biti toliko da zahteva angažovanje značajnijeg broja novih radnika. On nije siguran ni da bi prelazak iz sive ekonomije mogao nešto bitnije da promeni.

– Objektivno, postoji šansa da se broj zaposlenih značajno uveća ukoliko se smanji takozvana „neformalna ekonomija“. Ali, da bi se to dogodilo, država bi zaista morala ozbiljno da se pozabavi raznim olakšicama. Tačno je da ima najava kako će to biti zadatak za neredni period, ali je teško je predvideti da li će to i uraditi – kaže Miletić i naglašava da svi koji legalno posluju zdušno „navijaju“ za reforme koje bi omogućile firmama da izađu iz sive zone, jer bi se time smanjila i nelojalna konkurencija a računaju da bi veliki deo olakšica mogle da koriste i već postojeći registrovani privrednici.

Srbija ne daje šansu domaćim firmama

– Prema podacima Mreže, ali i Agencije za privredne registre, svake godine ugasi se između 8,5 i deset odsto privrednih subjekata, među kojima su i preduzeća i preduzetnici. NALED uglavnom okuplja strane i dobrostojeće firme, pa su to njihovi preovlađujući stavovi, ali treba imati na umu da su i njihovi uslovi poslovanja povoljniji nego kod svih ostalih, pre svega domaćih privrednika, koji nemaju mogućnost da se kreditiraju iz inostranih banaka, sa kamatama od jedan do dva odsto. Srbija ne daje mnogo šansi domaćim firmama i jedan od pokazatelja je podatak da su 2014. dve trećine preduzeća bila zadužena 193 odsto iznad visine kapitala, naredne godine je taj procenat dostigao 197 odsto, a i dalje je u porastu – objašnjava Dragoljub Rajić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari