Kako Vučić "telefonski" pronalazi milione evra 1Foto: FoNet/ Instagram

Dan, dva nakon što je jednim telefonskim pozivom obezbedio devet miliona evra za sanaciju puta Golubac-Donji Milanovac, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je govoreći o ekonomskom rastu i budžetskom deficitu nagovestio odakle pare. Naime, on se pohvalio da je deficit u prvih šest meseci ove godine manji od planiranog za milijardu evra. Delom je to posledica većih prihoda, ali delom i slabije realizacije javnih investicija.

„Srećan sam zbog uvećanih prihoda, ali nisam zadovoljan zbog manje potrošenih para. Voleo bih da smo imali još više uloženog u javne investicije, jer bi to podstaklo dalje privredni rast“.

Ovo ukazuje da se ambiciozno planiranih oko tri milijarde evra za javne investicije u rebalansu budžeta ne troši kako je zamišljeno. U prvih pet meseci, prema podacima Ministarstva finansija, iz republičkog budžeta je za kapitalne rashode potrošeno 82,5 milijarde dinara (za 30 milijardi više nego u istom periodu prošle godine), a na nivou cele države (uključujući lokalne samouprave i JP Puteve Srbije) 108,6 milijardi dinara.

S obzirom na to da je rebelansom budžeta predviđeno da se u ovoj godini potroši čak 362 milijarde dinara na javne investicije do kraja maja je potrošeno svega 22 odsto te sume iako je prošlo dve petine godine, tako da ministar finansija nije morao nigde da traži devet miliona, kada mu ionako stoje nepotrošeni.

Ekonomista Milojko Arsić ističe da u realizaciji kapitalnih rashoda postoji sezonski uticaj kako kod izvođenja radova, tako i kod plaćanja.

„Ono što mi vidimo u budžetu su plaćeni radovi. Obično se u drugoj polovini godine obavljaju plaćanja nakon što se završe projekti ili faze u izgradnji. Recimo najviše se troši u decembru kada preduzeća dostavljaju obračune želeći da naplate pre kraja godine. Čini mi se da veliki infrastrukturni projekti kao što je pruga Beograd-Novi Sad ili auto-putevi Preljina-Požega i Moravski koridor dobro napreduju, a moguće je da ima kašnjenja kod izgradnje komunalne infrastrukture“, ocenjuje Arsić dodajući da će se realizacija investicija približiti planiranim do kraja godine.

Gledajući prethodne godine, zaista u prvih pet meseci se redovno manje novca troši u prvom delu godine. U 2020. u prvih pet meseci potrošeno je oko 28 odsto, a u 2019. oko 27 odsto planiranih sredstava za kapitalne rashode. U ovoj godini je razlika ipak još veća s obzirom da je realizacija na nivou 22 odsto plana za 12 meseci.

Što se tiče para za rekonstrukciju puta od Golupca do Donjeg Milanovca, Arsić objašnjava da država ima veliku budžetsku rezervu iz koje se novac može proslediti na osnovu odluke Vlade. Osim toga pare se mogu prebaciti i sa nekog drugog projekta koji kasni na ovaj, mada se na mapi radova JP Putevi Srbije ne pominju radovi na ovoj deonici osim što je u aprilu sanirana jedna kosina u Donjem Milanovcu. Od Ministarstva građevine nismo juče dobili odgovor na pitanje da li i koji projekti kasne kao i da li je za ovu godinu planirana obnova ove deonice.

Kao najčešći razlog za kašnjenje u radovima stručnjaci navode upravo neblagovremenu pripremu planske dokumentacije i eksproprijaciju. Arsić smatra da su predsednici opština bili iznenađeni kada je u aprilu rebalansom budžeta predviđeno da se umesto dve potroši 18 milijardi dinara na komunalnu infrastrukturu.

„To je trebalo pre godinu dana da im najave da bi spremili projekte. Ako je u aprilu objavljeno, većina tih projekata će početi da se gradi krajem ove ili sledeće godine“, ocenjuje Arsić.

Dobra ilustracija za ovo je i jučerašnja Vučićeva izjava da se trenutno završavaju projekti za kanalizaciju na levoj obali Dunava i da je to projekat čija izgradnja počinje do kraja ove ili u januaru sledeće godine.

Goran Rodić iz Inženjerske komore objašnjava da je najčešći uzrok kašnjenja to što nije spremna dokumentacija na vreme.

„Kod komunalne infrastrukture često se desi da kada se krene otkrije se da je potrebno izvesti još čitav niz neplaniranih radova. Zato je pola posla dobar projekat i priprema. Takođe, po pravilu se kasni tamo gde su date cene ispod realnih“, napominje on dodajući da domaće građevinske firme imaju i problema da nađu dovoljno radnika za sva gradilišta pošto je dosta ljudi otišlo u inostranstvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari