Kompromitovana nezavisnost Narodne banke Srbije 1Foto: EPA/TONY MCDONOUGH (Ilustracija)

Guvernerka Narodne banke Srbije zahvalila se predsedniku Srbije na savetu da treba da kupuje zlato za devizne rezerve Republike Srbije, mada je izjava Aleksandra Vučića više delovala kao nalog nego kao savet.

On je potvrdio prekjuče da se na njegovu inicijativu povećavaju rezerve u zlatu, s ciljem da se zemlji obezbedi sigurnost i sigurnija budućnost u okolnostima potencijalno negativnih kretanja na finansijskim i robnim tržištima. On je čak i dao rok Narodnoj banci da do kraja godine poveća rezerve zlata sa 20 na 30 tona, a u narednim godinama na 50 tona.

„Voleo bih da možemo više, ali ovoliko koliko možemo želim da povećamo naše rezerve u zlatu i mislim da će Narodna banka, ali i Vlada, odgovoriti tom zadatku“, rekao je Vučić, kako je prenela Politika. Zanimljivo je da je predsednik iskoristio reč „zadatak“ koja malo ili nimalo ne liči na reč „savet“ kako ga je okarakterisala guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković. Nažalost juče nismo dobili pojašnjenje iz NBS da li se radilo o nalogu predsednika centralnoj banci da kupuje zlato, kao ni da li postoji i koje je obrazloženje za kupovinu zlata i promenu strukture deviznih rezervi koje je spomenula Tabaković.

Rezerve su ozbiljna stvar

Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i nekadašnji guverner NBS, kaže da „u principu predsednik ima pravo da iskaže svoje mišljenje o ovom pitanju, ali upravljanje deviznim rezervama je ozbiljan posao koji podrazumeva upravljanje likvidnošću deviznih rezervi“.

„Kupovina zlata za devizne rezerve jeste opcija, ali važno je čuvati nezavisnost centralne banke u donošenju odluka, a bitan deo toga je i nezavisnost u upravljanju deviznim rezervama. Centralna banka bi tu odluku trebalo da donese nezavisno i na osnovu analiza koje uključuju mnoge faktore poput kretanja cena na hartije od vrednosti, deviznih kurseva i mnogih drugih elemenata, a ne na osnovu medijskih napisa ili laičke logike“, ocenjuje Šoškić.

On objašnjava da se devizne rezerve dominantno drže u hartijama od vrednosti nekih zemalja, zatim kao gotovina u određenim bankama i moguće i u drugim instrumentima među kojima je i zlato.

„Međunarodne institucije savetuju da se smanji procenat zlata u deviznim rezervama, jer kao i svaka roba može imati nestabilnu cenu, nestabilniju od hartija od vrednosti prvoklasnih zemalja. Takođe, na te hartije od vrednosti plaća se neka kamata, dok zlato ne daje nikakav prinos osim u slučaju eventualnog rasta cene zlata“, napominje Šoškić uz komentar da centralna banka treba da prati konzervativna pravila upravljanja deviznim rezervama koja podrazumevaju pre svega visok procenat likvidnosti i nizak nivo rizika, dok je prinos u drugom planu.

„Najveći stručnjaci na svetu“

Vučić je argumentovao zadatak koji je poverio Vladi i centralnoj banci time da se ne zna ni koje će valute kako da stoje, ni kako će da se ponaša Evropska centralna banka, ni američki Fed.

„I onda vam je najveća sigurnost u tome da držite jedan deo rezervi u zlatnim polugama. Mnoge zemlje u svetu to danas rade, i Rusija i Kina, koje imaju veliku izloženost prema dolaru, ali i one koje imaju izloženost prema evru. Kupuju sve više zlato i mogu sebi to da priušte“, rekao je on istakavši da je to bila njegova ideja koju su proverili „sa najvećim stručnjacima u svetu“.

Ekonomista Danilo Šuković sarkastično primećuje da bi u državi trebalo ukinuti sve institucije osim predsednika.

„On odlučuje koliko će rasti plate, koliko zlata da se kupuje… U Srbiji je sve zavisno, a nezavisnost institucija je samo na papiru. Glavni problem je što se u Srbiji propisi ne primenjuju i sve je u rukama autoritarnog režima. Umesto institucije da su nezavisne i jake, ostaje na jednom čoveku da radi šta mu se sviđa“, upozorava Šuković.

Na stranu odnosi državnih institucija, a pre svega predsednika i Narodne banke kojoj Ustav garantuje nezavisnost, kretanja na tržištu zlata pokazuju rekordne količine zlata koje kupuju centralne banke. Prema podacima organizacije Svetski savet za zlato, u prva tri meseca ove godine centralne banke su kupile 145,5 tona zlata, što je 68 odsto više nego u istom periodu 2018. i najviše u jednom kvartalu u poslednjih šest godina.

Najveći kupac je Rusija sa dodatnih 55,3 tone u prvom tromesečju, a njihove ukupne zlatne rezerve dostigle su 2.168,3 tone (19 odsto ukupnih rezervi). Rusija je u 2018. kupila 274,3 tone što je četvrta uzastopna godina u kojoj kupuju više od 200 tona, dok istovremeno smanjuju udeo američkih obveznica u deviznim rezervama. Veliki kupac u prvom tromesečju bila je i Kina sa 33 tone i njihovih 1.885 tona je manje od tri odsto ukupnih deviznih rezervi. Značajni kupci bili su i Turska, Ekvador, Kazahstan i Katar.

Zlato iz RTB-a

Srbija raspolaže trenutno sa 20,8 tona zlata što je prema trenutnoj vrednosti oko 764 miliona evra, a to je 6,6 odsto ukupnih deviznih rezervi koje iznose 11,5 milijardi evra.

Boško Živković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ističe da je kupovina zlata generalno dobar potez, jer dugo nismo obnavljali zlatne rezerve nakon deobe rezervi SFRJ.

„Zlato se kupuje jer raste neizvesnost i rizici. Kinezi će verovatno oslabiti juan, a dolar će ojačati. ECB nije definisala kakvu će monetarnu politiku voditi. U takvim uslovima investicije u zlato su česta pojava, a velike centralne banke nisu ni napuštale zlato u ozbiljnijoj meri. Kod nas je dobro što imamo domaćeg proizvođača zlata, pa bi bilo dobro ako bi kupovinu obavljali u dinarima. Naš nivo deviznih rezervi to omogućava. Nisu poznati detalji transakcije i kako će se to uraditi, ali ne bi bilo dobro ako bi se to radilo emisijom novca NBS“, napominje Živković.

Dejan Šoškić ističe da Srbija ima konstantan priliv zlata iz RTB Bora, ali je to zlato u izvornom obliku potrebno dodatno obraditi kako bi bilo standardizovano i moglo se koristiti kao instrument u međunarodnim plaćanjima i Narodna banka to tradicionalno radi.

Guvernerka Jorgovanka Tabaković istakla je da je do 2005. godine prodato deset tona zlata, a da se od zlata nasleđenog iz SFRJ samo jedna tona čuva u Bazelu. „Sve što je u međuvremenu kupila Srbija i od kada sam ja guverner čuva se u trezoru NBS“, rekla je Tabaković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari