Socijalne karte do kraja mandata ove vlade 1Foto: Danas

Sistem socijalnih karata trebalo bi da zaživi do kraja 2020, a punu primenu da dočeka do kraja mandata ove Vlade, odnosno godinu dana kasnije, ističu u Ministarstvu rada za Danas.

Da bi se to desilo neophodno je najpre da budu usvojena dva zakona – o socijalnim kartama koji je trenutno u „radnoj verziji“, i izmene zakona o socijalnoj zaštiti koje su u proceduri, odnosno u fazi čekanja mišljenja nadležnih institucija.

Ministar rada Zoran Đorđević je letos u intervjuu za naš list najavio usvajanje ovih zakona do kraja godine, ali ujedno i skoro raspisivanje konkursa za nabavku informacionog sistema. U međuvremenu, na zakonima se i dalje radi, ali je konkurs završen, a ugovor o nabavci opreme sa dobavljačem potpisan pre tri nedelje.

– Javna nabavka u otvorenom postupku za nabavku informacionog sistema raspisana je početkom avgusta, a ugovor sa dobavljačem zaključen 01. oktobra, sa rokom realizacije od deset meseci, odnosno do 30. jula 2019. godine – ističu u Ministarstvu rada. Upravo do kraja jula naredne godine i traje prva faza razvoja sistema socijalnih karata, koja podrazumeva nabavku hardvera i softvera, kao i aplikativnog rešenja kako primeniti ceo sistem.

U Ministarstvu ističu kako sada sledi isporuka opreme i licenci, a dobavljač sa kojim je ugovor potpisan ima rok od 60 dana, do 30. novembra, da to učini.

– Za drugu fazu razvoja informacionog sistema, za koju je uslov prethodno donošenje zakona, sledi povezivanje sa više eksternih informacionih sistema i ona treba da otpočne naredne godine i završi se u drugoj polovini 2020. Zaključak je da nema kašnjenja u realizaciji planiranih aktivnosti – ističu u Ministarstvu.

Sistem socijalnih karata, o kome se godinama unazad priča, trebalo bi da na jednom mestu obezbedi državi podatke o svim prihodima onih koji primaju bilo koju vrstu socijalne naknade – bilo da se radi o boračkim penzijama, dečjim dodacima ili naknadama za osobe sa invaliditetom. Ministar rada je u više navrata rekao kako nećemo izmišljati ništa novo, već da ćemo se ugledati na danski model koji je jedan od najsavršenijih na svetu.

– Sa ljudima iz Danske ćemo videti kako oni koriste sistem i ukrštaju podatke iz baze. Zašto da izmišljamo nešto što se tamo već radi. Zakon će obavezivati ostale resore da nam daju podatke koji su nam potrebni. Veoma je važno da ostali resori pokažu dobru volju i pozitivan stav prema socijalnim kartama – rekao je Đorđević u julu za naš list.

U zemljama poput Danske, na koju se ugledamo, postoje registri stanovništva i registri svih prihoda, a ukrštanjem tih baza podataka dobija se jasnija slika o socijalnoj strukturi stanovništva. Na primer, prema podacima Skandinavskog časopisa za javno zdravlje, Danska ima registar sa podacima o uzrocima smrti za sve od 1875, podatke o završenom obaveznom školovanju od 1945, o rođenim blizancima za sve rođene posle 1870. godine.

Na javnu potrošnju u Danskoj odlazi 60 odsto BDP-a, polovina od toga troši se na zdravstveni i socijalni sistem, kao i na tržište rada, pokazuju podaci danskog Ministarstva za socijalna pitanja i integraciju.

Trećina zaposlenih radi u javnom sektoru, a Danci plaćaju poreze na sve, na zarade, socijalnu pomoć, nezaposlenost, kapitalnu dobit. Svako ko želi da prima pomoć kada ostane bez posla tokom dve godine, dok radi mora da plati porez od osam odsto.

Iz danskog socijalnog sistema najviše novca izdvaja se za vrtiće, ali i pomoć starim osobama i osobama sa invaliditetom. Na listi prioriteta su i penzioneri, gde je svakom starijem od 65 godina obezbeđena penzija, novčana pomoć za one koji ne mogu da se staraju o sebi, ali i penzija za one između 18 i 65 godina starosti koji ne mogu iz nekih zdravstvenih razloga da zarade.

Za porodice sa decom sa invaliditetom lokalne samouprave imaju  posebne novčane fondove, osobe sa invaliditetom imaju pravo na besplatno savetovanje, omogućeno im je da imaju ličnog asistenta, dobijaju i pomoć pri kupovini automobila, i mogućnost da 15 sati mesečno po svom izboru odluče šta će da rade, ukoliko naravno mogu, kako bi bili uključeni u društveni život.

Na opštinama je da se staraju i o narkomanima, kojima se omogućava lečenje, ali im se pomaže i tokom oporavka. Danci brinu i o svojim beskućnicima kojih je pre nekoliko godina, prema podacima Ministarstva za socijalna pitanja, bilo 5.000, a za koje je Danska u periodu od tri godine izdvojila 67 miliona evra.

U početku u sistemu samo baza Ministarstva rada

Kako je zbog složenosti sistema socijalnih karata nemoguće očekivati da se svi registri za sve kategorije stanovništva nađu na jednom mestu, Ministarstvo rada najavljuje da će se u prvoj fazi u sistemu naći podaci svih korisnika iz internih podsistema ovog Ministarstva iz oblasti socijalne, porodične i invalidsko-boračke zaštite.

„U ovoj fazi realizacije se na osnovu objedinjavanja tih podataka na jednom mestu očekuju prvi rezultati u smislu da se podaci postojećih korisnika mogu analizirati, odnosno tada se mogu videti prvi rezultati po pitanju greške uključenosti“, ističu za Danas u Ministarstvu rada. Uključenje drugih u sistem socijalnih karata biće moguće, kako se navodi, tek nakon povezivanja baze socijalno-ekonomskog statusa u drugoj fazi razvoja informacionog sistema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari