Srpski biznismeni u redu za svoje parče Agrokora 1Foto: Antonio Bat/EPA

Dok se ovih dana očekuje odluka o implementaciji poslednje faze nagodbe Agrokora, odnosno formiranje nove grupe koja bi preuzela imovinu i biznis hrvatskog giganta, kuju se planovi šta će biti nakon restrukturiranja kompanije, kada poverioci krenu u rasprodaju nekada najvećeg koncerna na Balkanu.

Kako se na prošlonedeljnom sastanku menadžmenta Merkatora-S sa dobavljačima iz Srbije, kom su prisustvovala i dva ministra srpske vlade, moglo čuti, „idealan scenario bio bi da srpske firme budu deo većeg, regionalnog konzorcijuma koji bi otkupio ili ceo Agrokor ili njegov deo, jer bolje poznaju ovo tržište od investicionih fondova“. Ove reči ministra trgovine Rasima Ljajića podsećaju na nekadašnji propali projekat „Herkul“ Miroslava Miškovića, vlasnika Delte, u čijem sastavu je bio i Maksi, zatim Ivice Todorića, vlasnika Agrokora, i Milana Jankovića, tada generalnog direktora Merkatora, po kome je trebalo da naprave regionalni maloprodajni gigant koji bi se suprotstavio zapadnoevropskim trgovinskim lancima. Ipak, izvesnije je da će nakon tri do pet godina restrukturiranja koncerna poverioci koje predvodi Sberbanka rasprodati pojedinačne kompanije, a već sada biznismena zainteresovanih za kupovinu ne nedostaje. Na prodaji bi se u Srbiji tako mogle naći firme Merkator-S, Dijamant, Frikom, Mivela i Kikindski mlin.

U tom pogledu može biti indikativan komentar potpredsednice Delte Marije Desivojević na pomenutom sastanku: „Maloprodaja je izuzetno teška. Možda bismo voleli da se jednom ponovo nađemo ovde i da zajedno radimo u Merkatoru“, što su mnogi shvatili kao mogući nagoveštaj povratka Delte u maloprodajni biznis nakon prodaje Maksija belgijskom Delezu za više od 900 miliona evra.

Takođe, u medijima se još 2017. godine pojavila spekulacija da bi Delta u ime ruskih banaka Sberbanke i VTB banke, koje su potraživale blizu milijardu evra, mogla restrukturirati Agrokorove kompanije u Srbiji u zamenu za pravo preče kupovine kada se poverioci odluče na prodaju ovih preduzeća.

Drugi srpski biznismen koji je pokazao interesovanje za neku od Agrokorovih kompanija je Miodrag Kostić, vlasnik MK grupe. Još od 2017. on u izjavama daje nagoveštaje da bi mogao preuzeti neku od kompanija, ali je učinio i više od toga. Naime, Kostićeva AIK banka od izbijanja krize u Agrokoru dala je 75 miliona evra kredita Merkatoru. Takođe, slovenački mediji pisali su da je Kostić zainteresovan za preuzimanje ovog trgovinskog lanca, kao i da je od međunarodnih banaka otkupljivao dugove Merkatora u iznosu od oko 40 miliona evra.

Ali spekulacije se na zaustavljaju na Merkatoru, pa je hrvatski RTL preneo sledeću Kostićevu izjavu: „Agrokor svakako neće ostati u obliku jedne kompanije. Pratimo nagodbu, i u skladu s tim sigurno će doći do prodaje. U onom delu prerade poljoprivrede, bićemo veliki investitor“ i protumačio je kao zainteresovanost za Dijamant i Frikom.

U javnosti se kao pretendent na neku od Agrokorovih kompanija svojevremeno predstavio i Rodoljub Drašković, vlasnik Svislajona, s idejom da dobije na upravljanje i restrukturiranje Agrokorov biznis u Srbiji u zamenu za 35 odsto vlasništva u kompanijama.

Ekonomisti ističu da bi preuzimanje Agrokorovih kompanija od strane domaćih biznismena bila dobra stvar, samo je pitanje koliko je to izvesno. Recimo, pitanje je da li Miroslav Mišković ima neku klauzulu u ugovoru sa Delezom koja mu brani da razvija veliki maloprodajni lanac.

Ekonomski analitičar Dragovan Milićević ističe da bi bilo dobro da Merkator bude u domaćim rukama, ali „deluje da će pre završiti kao deo nekog većeg međunarodnog trgovinskog lanca“.

„Možda bi mogli biti zainteresovani za Dijamant i Frikom, koji su velike firme. Frikom je veliki brend, zlatna koka. Međutim, pitanje je da li će oni hteti da plate onoliko koliko budu vredele ove kompanije“.

S druge strane, Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, nije siguran da je u vreme tržišne ekonomije bolje da vlasnik bude domaći biznismen ili neki strani fond.

„Imali smo u skorijoj prošlosti situacije kada su se strani poslodavci bolje odnosili prema zaposlenima nego domaći, ali hajde da kažemo da je bolje da neki naš biznismen bude vlasnik jer će onda dobit ostajati u zemlji“, kaže Savić.

On ističe i da nije siguran da će za tri do pet godina poverioci koje predvode ruske banke zaista hteti da prodaju kompanije iz Agrokorovog sastava.

„U svakom slučaju Frikom i Dijamant su dobra preduzeća, bolja od Agrokorovih firmi u Hrvatskoj i BiH. I ako dođe do promene u vlasništvu kompanija, ne verujem ni da će biti otpuštanja niti da će se desiti nešto loše sa firmama, a deluje i da Merkatoru ide dobro“, smatra Savić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari