"Strukturni lom u seriji" uzrok razlike u podacima 1Foto: Aleksandar Roknić

U vremenskoj seriji podataka o zaradama Republičkog zavoda za statistiku došlo je do prekida, odnosno do „strukturnog loma u seriji“ kako to češće nazivamo.

Samim tim, postojanje „prekida“ ili „strukturnog loma“ čini vremensku seriju podataka neupotrebljivom za kvalitetnu analizu.

Takvi podaci se mogu navoditi, jer je činjenica da stoje na sajtovima statističkih zavoda, ali se ne mogu koristiti za bilo kakvu ozbiljniju makroekonomsku, ekonometrijsku ili bilo koju drugu analizu, koja služi kao podloga za odlučivanje nosiocima ekonomske politike.

Analiza koja bi koristila vremenske serije koje u sebi sadrže „strukturne lomove“ može da navede nosioce ekonomske politike na pogrešne zaključke o trenutnom stanju ekonomije i o ekonomskim izgledima za naredni period.

Kada god se javi takav problem, zadatak je stručnih službi bilo koje centralne banke u svetu, ili bilo koje druge institucije, da probaju da kroz određene statističke procedure i tehnike, dođu do što kvalitetnije vremenske serije podataka koji će biti u najvećoj mogućoj meri uporedivi sa podacima objavljenim po novoj metodologiji.

Upravo ovo je razlika između podataka koji se nalaze na sajtu RZS i podataka NBS.

Početkom 2018. godine kada je RZS promenio metodologiju obračuna zarada, urađeni su revidirani podaci po novoj metodologiji samo za jednu godinu unazad (za 2017).

U takvim okolnostima, zadatak je stručnih službi NBS i drugih institucija, da proizvedu što kvalitetniju seriju nedostajućih podataka, kako bi nesmetano mogle da nastave da se rade makroekonomske analize i projekcije.

Konkretno, u slučaju prosečnih zarada, adekvatne vremenske serije istorijskih podataka dobijene su korišćenjem nivoa zarada za 2017. i 2018. godinu po novoj metodologiji i korišćenjem prethodno objavljene međugodišnje dinamike zarada za sve prethodne godine.

Na taj način, indirektno su dobijeni nivoi prosečnih zarada za sve prethodne mesece u svim prethodnim godinama, koji u najvećoj mogućoj meri odgovaraju nivoima zarada koji bi bili i zvanično objavljeni da je nova metodologija primenjena unazad za sve godine.

Preračunati podaci za 2014. godinu u poređenju sa podacima za prvih devet meseci 2020. godine, pokazuju da je u posmatranom periodu, rast zarada u privatnom sektoru iznosio 42,9 odsto, a zarada u javnom sektoru 28,4 odsto.

Na taj način, jaz između plata u javnom i privatnom sektoru je smanjen.

Prosečna plata u privatnom sektoru 2014. godine iznosila je 74,3 odsto prosečne plate u javnom sektoru, dok je u prvih devet meseci 2020. godine iznosila blizu 83 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari