Svaki građanin duguje bankama 1.161 evro 1Foto: EPA/ CIRO FUSCO

Krediti stanovništvu su poslednjeg dana jula iznosili 7,84 milijarde evra (926 biliona dinara) pokazuju juče objavljeni podaci Udruženja banaka Srbije.

U odnosu na početak godine to predstavlja rast od sedam odsto u zaduženosti stanovništva. Istovremeno, prema podacima UBS, obim kredita privredi je smanjen za 3,6 odsto, na 11,36 milijardi evra.

Viceguvernerka Diana Dragutinović nedavno je izjavila da su građani i privreda nisko zaduženi, zajedno tek oko 65 odsto BDP-a, što je daleko manje od globalnog proseka od 145 odsto BDP-a. Privreda ima dugove od 45 odsto, a građani 20 odsto BDP-a. Ipak s obzirom na standard građana zaduženost po osnovu kredita od 1.120 evra po stanovniku Srbije nije zanemarljiva, mada je to i daje najniža zaduženost u regionu. Ako se na ovo dodaje i dug po kreditnim karticama koji je na kraju jula iznosio oko 286 miliona evra, zaduženost po stanovniku skače na 1.161 evro.

Ukoliko dug prema bankama podelimo sa brojem onih koji rade, koji mogu da se zaduže, ali i da vraćaju kredite, oko 2,2 miliona formalno zaposlenih dobijamo da svaki prijavljeni zaposleni duguje 3.715 evra, odnosno 8,7 prosečnih plata.

Najveći dug građana je za stambene kredite koji ukupno iznose 3,3 milijarde evra. Međutim, ono što bi moglo da zabrine regulatore je brzi rast odobrenih keš kredita koji su dostigli obim od preko tri milijarde evra. Samo od početka godine dok je obim stambenih kredita povećan za tri odsto, keš krediti su porasli za 11,3 odsto. Najveći rast, 12,8 odsto, od početka godine imali su krediti za refinansiranje ranijih obaveza kod drugih banaka.

Jedan od razloga za ovakav skok u iznosu keš kredita može biti rast zaposlenosti pošto prema podacima RZS od marta prošle do marta ove godine ima 40.000 više formalno zaposlenih, a van poljoprivrede rast je 70.000 novih ljudi koji stiču mogućnost da se zaduže kod banke. S druge strane, lakše zaduživanje omogućava i pad kamatnih stopa na kredite. Prema podacima NBS od 2013. godine do danas prosečna kamatna stopa na kredite u dinarima smanjena je za čak 10 procentnih poena. Drugim rečima, 2013. godine prosečne kamatne stope su bile više od 20 odsto, a danas su 10,6 odsto. Uzevši u obzir da je prosečna kamata na dinarske depozite 2,6 odsto, kamatna marža banaka iznosi oko osam odsto. Većina keš kredita u Srbiji poslednjih godinu dana odobrava se u dinarima, a prosečna kamatna stopa na njih je i dalje prilično visokih 10,9 odsto.

Inače, guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković je izjavila nedavno na konferenciji za medije da nema razloga za brigu zbog brzog rasta keš kredita i da se jedan deo toga odnosi na fizička lica koja keš kreditima finansira deo poslovanja svojih malih preduzeća.

Istovremeno prosečna kamata na kredite građanima vezane za evro u proseku je iznosila četiri odsto na kraju prvog kvartala ove godine. Prosečna kamatna stopa na stambene kredite je pala na najniži nivo do sada, 2,8 odsto godišnje. S druge strane, kamatne stope na keš kredite u evrima su u prvom tromesečju minimalno porasle na tri odsto, dok su potrošački krediti koštali pet odsto.

Sve manje se kasni u otplati kredita

Učešće docnje u kreditima se prema podacima UBS značajno smanjilo u odnosu na početak godine. Kod pravnih lica, kod kojih se docnja računa ako 15 dana zakasne sa otplatom rate, kašnjenje se smanjilo sa 11,1 odsto a kraja prošle godine na 7,3 odsto na kraju jula ove godine. Kod stanovništva, docnja se smanjila sa 4,6 na 3,7 odsto. Ukupna docnja građana, privrede i preduzetnika smanjena je na 5,9 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari