Turističkoj privredi samo povoljniji krediti 1Foto: Miroslav Dragojević

Od svih mera koje su tražili hotelijeri i ugostitelji, vlada je juče opredelila samo deo iz paketa pomoći privredi za likvidnost u okviru koga će moći da koriste sredstva pod povoljnijim uslovima – kredite na pet godina sa dvogodišnjim grejs periodom, i još nekim olakšicama koje će biti danas objavljene, saznaje naš list.

Ministar Siniša Mali najavio je pre dva dana da će biti održan sastanak sa predstavnicima turističke privrede, kao i sa transportom i logistikom, ali je za sada poznata samo ova mera.

– Ova mera je dobrodošla kao početna na mapi puta za oporavak turizma, posebno hotelijerske i restoranske industrije koje su najozbiljnije pogođene krizom, trebaće dosta vremena da se oporavi tim pre što vlada potpuna nesigurnost o daljem toku epidemije. Obezbeđenje obrtnih sredstava kroz kredite za likvidnost jesu jedna od mera za  poboljšanje poslovanja. Taj novac biće upotrebljen za plaćanje struje, vode, poreza na imovinu koji je poslednjih godina višestruko uvećan, negde i do osam puta. Nama Elektroprivreda nije izašla u susret kada smo zbog ovog stanja zatražili reprogram dugova jer kažu da su i oni ugroženi. A mi smo tražili i da nam se naplati samo potrošnja kilovatra a ne i angažoane snage, jer smo daleko od popunjenih kapaciteta – kaže za Danas direktor Udruženja hotelijera i restoratera Hores Georgi Genov.

On naglašava da su potrebne i druge mere a jedna od najvažnijih bila bi moratorijum na otplatu investicionih kredita, da bi oni koji su ušli  mogli da završe proces, što će podstaći i druge da ulažu.

– I dalje tražimo smanjenje PDV-a na hranu i piće u hotelima i restoranima, za 70 odsto i na najmanje 12 meseci dok se industrija ne oporavi a da se zatim trajno vrati na 10 odsto. To su učinile mnoge zemlje, Nemačka je smanjila tu stopu u narednih godinu dana sa 19 na sedam odsto, Norveška sa 12 na šest, Bugarska do kraja 2021 sa 20 na devet odsto, u Irskoj će u narednih godinu dana biti nula, a potom se vraća na devet odsto – objašnjava Genov.

Hotelijeri traže i da se odredbe koje važe za sezonsku radnu snagu u poljoprivredi primene i na njihovu granu. Veruju da će popunjenost hotela  i drugih smeštajnih kapaciteta kao i uposlenost kompletne turističke privrede u narednom periodu da varira i potrebno im je da to prati legalno angažovana radna snaga, da poslodavci imaju fleksibilnost kod odluke koliko im je radnika potrebno.

– Tražili smo i da se isplata minimalca iz državne kase produži u ovoj grani za još tri meseca, kako bismo premostili ovaj period. Naši kapaciteti u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu, gde su i do 80 odsto gostiju činili stranci kojih sada nema i popunjenost je svega nekoliko procenta. Nama je potrebna pomoć države, lokalnih samouprava, javnih preduzeća, i potrebno je da što pre znamo na šta možemo da računamo kako bismo odlučili da li da zatvorimo neke hotele, na godinu dana ako treba, ili da radimo na minimumu kapaciteta ali uz pomoć Vlade da sačuvamo radnu snagu – ističe Genov.

Čisto, sigurno

Hores trenutno radi smernice o načinu održavanja higijene i sigurnosti u zaštiti od virusa kovid 19. Tim protokolima biće obuhvaćeno ponašanje zaposlenih, rastojanja, zaštitna oprema, dezinfekciona sredstva. Imaćemo svoj sertifikat, pečat „čisto, sigurno“ . Oni koji se budu pridržavali tih smernica, i naši kontrolori i inspektori to potvrde, dobiće sertifikat i imaće pravo da koriste tu oznaku – kaže Georgi Genov.

Uslovi kredita za turizam i saobraćaj

Malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima u oblasti turizma, ugostiteljstva i putničkog saobraćaja, najviše pogođenim pandemijom kovid 19, biće dostupni povoljni krediti Fonda za razvoj za likvidnost i obrtna sredstva, saopštila je Privredna komora Srbije nakon drugog sektorskog sastanka koji su predsednik PKS Marko Čadež i ministar finansija Siniša Mali održali sa predstavnicima tih grana.

Predviđeni su krediti do pet godina uz grejs period do dve godine sa kamatnom stopom od jedan odsto na godišnjem nivou. Uslove za apliciranje ovih kredita utvrdiće predstavnici sektorskih udruženja u PKS zajedno sa privrednicima, predstavnicima Fonda i ministarstava finansija, privrede i turizma.

„Maksimalan iznos kredita za preduzetnike i mikro pravna lica je do 20 miliona dinara, što je udvostručen iznos, za mala preduzeća do 80 miliona dinara, a za srednje firme do 180 miliona dinara“, rekao je Mali.

Na sastanku je dogovoreno da predstavnici sektorskih udruženja PKS, privrednici, predstavnici Fonda za razvoj, ministarstava finansija, turizma i privrede definišu precizne kriterijume za apliciranje za ovaj vid podrške.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari