Pisma o namerama za kupovinu Beogradskog sajma dostavile su četiri kompanije, među kojima je i austrijski organizator stručnih sajmova Rid egzibišns, objavili su predstavnici tih firmi. Direktor Beogradskog sajma Anđelko Trpković rekao je agenciji Beta da je prva faza privatizacije Beogradskog sajma u toku i da su pored firme Rid egzibišns ponude dostavile još tri kompanije, ali nije precizirao koje.

Pisma o namerama za kupovinu Beogradskog sajma dostavile su četiri kompanije, među kojima je i austrijski organizator stručnih sajmova Rid egzibišns, objavili su predstavnici tih firmi. Direktor Beogradskog sajma Anđelko Trpković rekao je agenciji Beta da je prva faza privatizacije Beogradskog sajma u toku i da su pored firme Rid egzibišns ponude dostavile još tri kompanije, ali nije precizirao koje. „U saradnji sa Ministarstvom privrede i Agencijom za privatizaciju, radimo na pronalaženju najboljeg modela koji će omogućiti da Beogradski sajam postane centar sajamske industrije u jugoistočnoj Evropi“, rekao je on. Trpković je dodao da je značajno što je jedan od najvećih organizatora svetskih sajmova zainteresovan za privatizaciju, jer time sajam dokazuje svoju vrednost na tržištu.
Matijas Limbek, direktor kompanije Rid egzibišns, potvrdio je da je ta kompanija uputila Ministarstvu privrede Srbije pismo u kojem izražava zainteresovanost za privatizaciju Beogradskog sajma. Limbek je istakao da će Rid egzibišns, ukoliko postane novi vlasnik Beogradskog sajma, najviše novca uložiti u modernu i funkcionalnu infrastrukturu. Prema njegovim rečima, cilj je da se Beogradski sajam, kroz organizaciju više stručnih sajmova, poveže sa drugim gradovima i postane centar regiona. Agencija za privatizaciju objavila je krajem novembra prospekt za prodaju 70 odsto kapitala Beogradskog sajma. Beogradski sajam poseduje hale površine 106.000 kvadratnih metara, ukupni prihodi u 2005. godini iznosili su 12 miliona evra, a rashodi 10,9 miliona evra.
Užice – Upravni odbor Turističke organizacije regije zapadna Srbija raspisao je konkurs za izradu vizuelnog identiteta, odnosno total dizajna, ove turističke regije. „Zapadnu Srbiju čine manji urbani centri, ruralni predeli sa idiličnim turističkim atrakcijama, pre svega planinama, koje su osnov turizma ove regije. Osim toga, ova regija svoju budućnost kreira kroz upečatljivu kulturu i specijalnu ponudu zdravstvenih usluga, a osnovni identitet regije predstavlja tradicija“, navodi se u saopštenju te organizacije. Idejno rešenje vizuelnog identiteta treba da sadrži grafičko rešenje zaštitnog znaka i logotip ove turističke regije sa predlozima za različitu primenu (prospekt, memorandum, vizitkarta, suvenir… ). Najbolje rešenje biće nagrađeno sa 40.000 dinara, a konkurs je otvoren do 15. februara ove godine. Dodatne informacije mogu se dobiti u Turističkoj organizaciji u Užicu, kao i na internet sajtovima www.turizamuzica.org.yu i www.zlatibor.co.yu.
Beograd – Rok za podnošenje poreskih prijava za zarade i izdavanje potvrda fizičkim licima o prihodima i plaćenim porezima po odbitku u 2006. godini ističe 31. januara, saopštila je Poreska uprava Srbije. U saopštenju se navodi da se poreska prijava podnosi nadležnoj jedinici Poreske uprave, dok veliki poreski obveznici prijavu podnose Centru za velike poreske obveznike. Poslodavac koji je u 2006. godini menjao adresu, prijavu podnosi Poreskoj upravi na čijoj je teritoriji na dan podnošenja prijave. Za nepodnošenje poreske prijave do navedenog roka propisane su novčane kazne od 5.000 do 600.000 dinara, dodaje se u saopštenju.
Beograd – Industrijska proizvodnja u 2006. godini veća je za 4,7 odsto nego u 2005. godini, saopštio je juče Republički zavod za statistiku. Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje imale su proizvodnja osnovih metala, prehrambenih artikala i pića, nameštaja i hemikalija i hemijskih produkata. Kako se navodi u saopštenju, industrijska proizvodnja u decembru prošle godine veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu 2005. godine. Najveći rast u decembru prošle godine zabeležio je sektor vađenja ruda i kamena od 6,3 odsto, sektor prerađivačke industrije za 5,6 odsto i sektor proizvodnje i distribucije električne energije gasa i vode za 4,2 odsto. Podaci o industrijskoj proizvodnji po namenskim grupama pokazuju da je najveći rast ostvaren kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 45 odsto, dok je najveći pad zabeležen kod kapitalnih proizvoda za 8,6 odsto. Najveći uticaj na rast u decembru imale su proizvodnja prehrambenih artikala i pića, nameštaja, električne energije, derivata nafte i osnovnih metala, dodaje se u saopštenju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari