U ovoj godini nafta poskupela za 25 odsto 1Nafta, ilustracija Foto: FreeImages/ rsvstks

Crna predviđanja s kraja jula ove godine da bi sirova nafta mogla da dostigne cenu od 200 dolara za barel, iako su u početku delovala nadrealno, polako dobijaju na snazi.

Pritom, nema detektovanih ekonomskih poremećaja koji bi podstakli poskupljenje od čak 25 odsto, koliko je evidentirano od početka godine. Međutim, politički pritisci između pretežnih proizvođača i najvećih potrošača dobijaju na intenzitetu. Zbog toga je i Međunarodna agencija za energetiku (IEA) objavila da je zabrinuta zbog drastičnog poskupljenja energenata, budući da su cene nafte, gasa i uglja trenutno na višegodišnjem maksimumu, i da su se skupi energenti ponovo vratili na ekonomsku scenu.

Ono što dodatno opterećuje kupce, jesu velike oscilacije, jer iako je ukupan trend rastući, na dnevnom nivou moguće je zabeležiti i višegodišnje minimume i maksimume, što kompanijama onemogućava planiranje, a u svetsku privredu unosi nesigurnost.

Kako će se proces dalje nastaviti, neizvesno je ali će smanjeni globalni rast, ako se ostvari procena Međunarodnog monetarnog fonda, sigurno biti od uticaja jer to znači manju tražnju. Očekuje se da će na to zemlje članice OPEK-a odgovoriti redukcijom proizvodnje kako bi održale cenu. Ta mera bila je aktuelna sve do marta ove godine, pa i pored toga što su američke kompanije pokušavale da snize cenu na berzama povećanom proizvodnjom, nisu u tome imale uspeha. Sada se situacija dodatno komplikuje zbog američkih sankcija Iranu, koje će kada stupe na snagu onemogućiti izvoz toj zemlji, svrstanoj među prvih pet najvećih svetskih proizvođača. Dodatna nepoznanica je kako će se na tržište odraziti aktuelni trgovinski sporovi i političke nesuglasice između velikih sila, ali nagoveštaji stvaranja novih saveza između zemalja OPEK-a i drugih proizvođača, mogli bi da unesu izvesnu notu stabilnosti, mada ne garantuju jeftinije energente.

Dok se na međunarodnim berzama ne slože kockice, cene će verovatno da rastu. U petak je, na primer, za naftu tipa „brent“ valjalo platiti 81,29 dolara po barelu, što je rast od 1,2 odsto dok je američka „laka“ nafta poskupela za jedan procenat i cena joj je bila 71,73 dolara. Poređenja radi, prošle nedelje na londonskoj berzi „brent“ je sa 85 dolara za barel imao četvorogodišnji maksimum, jer su uvoznici strahovali da bi embargo na iransku naftu mogao da izazove nestašice. Potom je početkom nedelje usledio pad, da bi se do kraja sedmice ponovo pokrenuo uzlazni trend.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari