Uticaj pandemije na finansijski sektor 1Berza, ilustracija Foto: EPA-EFE/ JEREMY PIPER (Ilustracija)

Korona virus i izazovi koje donosi imaju već sada ozbiljne posledice, kako na ekonomiju i privredu, tako i na živote svih pojedinaca.

Takođe, posledice su neizbežne i u sektoru finansijskih usluga, što nam nameće pitanje da li nam predstoji nova globalna finansijska kriza?

Virus koji je SZO proglasila globalnom pandemijom je visoko prenosiv i brzo se proširio. Sudeći po dosadašnjim turbulencijama na svetskim tržištima, moglo bi se reći da se efekti na finansijsku industriju šire podjednakom brzinom, ako ne i brže.

Primera radi, krajem februara i početkom marta vrednosti deonica dramatično su pale, uz nekoliko zabrinjavajućih događaja, kao što je najveći dnevni pad vrednosti raznih indeksa u poslednjih 30 godina (Dow Jones, S&P 500, FTSE 100) i privremeno zatvaranje pojedinih berzi zbog naglih gubitaka vrednosti. Pored toga, vrednost nafte pala je za gotovo 50 odsto, kao i vrednost najveće kriptovalute, Bitcoin-a.

Takođe su i najveće svetske finansijske institucije pretrpele značajne gubitke u prethodim nedeljama: najveće evropske banke, kao što su BNP Paribas, Unicredit i Credit Agricole su izgubile preko 50 odsto svoje vrednosti, dok su brojne druge svetske banke izgubile preko 40 odsto vrednosti (npr. Goldman Sachs, JP Morgan, Bank of America, Deutsche Bank, itd.).

Svi ovi indikatori ukazuju na jednu, sada vrlo izvesnu pojavu: najveću globalnu finansijsku krizu još od 2008. godine (a možda i od ranije – vreme će pokazati).

Evropska banka za razvoj i rekonstrukciju (EBRD) investira u 38 privreda u brzom razvoju i pokrenula je hitan paket solidarnosti od prvobitnih milijardu evra da podrži kompanije u zemljama koje trpe zbog krize.

Američke vlasti usvojile su najveći paket mera u istoriji SAD-a u vrednosti od dve hiljade milijardi dolara i smanjile kamatnu stopu za pun procentni poen (na raspon od nula do 0,25 odsto), ne bi li podstakle ekonomiju i finansijska tržišta.

Što se tiče jugoistočne Evrope i našeg regiona, monetarne politike zemalja će direktno zavisiti od delovanja Evropske centralne banke, koja za sada nije smanjila referentnu kamatnu stopu, ali je uvela niz stimulativnih mera u borbi protiv novonastale krize.

Narodna banka Srbije je relativno brzo reagovala u ovoj situaciji, smanjivši referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena, na nivo od 1,75 odsto, što predstavlja značajan korak za banke i privredu. Takođe, odluka u kreditnom moratorijumu na 90 dana predstavlja dodatnu pomoć privredi i stanovništvu u izmirivanju redovnih obaveza.

Kao „katalizator“ podsticaja države i državnih institucija, banke će morati da se brzo prilagode novom okruženju i preuzmu ulogu pokretača poslovne aktivnosti i stabilnosti. Sada su, više nego ikad, banke i bankarske usluge potrebne klijentima.

Stepen zavisnosti o bankama kako fizičkih tako i pravnih lica je prilično visok širom Evrope i SAD-a, te je dostupnost banaka klijentima od ključne važnosti u narednom periodu.

Stoga, banke bi trebalo da proaktivno i brzo identifikuju najviše pogođene sektore i klijente kako bi razumele na koji način mogu da pruže adekvatnu podršku. Ako se vratimo korak unazad i sagledamo glavna iskustva iz prethodne finansijke krize (2008.), možemo zaključiti da je dostupnost likvidnosti na finansijskim tržištima nužna kako bi ekonomija (u što većoj meri) opstala: sprečavanje dodatnog finansiranja ugroženim privrednim subjektima i pojedincima bi potencijalno dovelo do nemogućnosti izmirenja ostalih finansijskih obaveza (odnosno do bankrota), što bi na kraju rezultiralo značajnim povećanjem NPL-a (nenaplativih kredita) kod banaka i značajnog usporavanja kompletnog finansijskog sistema.

U skladu sa tim, koraci koje preduzimaju Vlade i centralne banke usmerene su u velikoj meri ka bankarskom sistemu (smanjenje kamatnih stopa, odlaganje i olakšavanje regulatornih zahteva, itd.), ne bi li se omogućio prostor finansijskim institucijama da obezbede likvidnost privredi i stanovništvu.

Očekuje se značajan porast zahteva za kredite za refinansiranje, što je pretežno izazvano smanjenjem referentnih kamatnih stopa. Na primer, u SAD-u studije pokazuju da su finansijske institucije početkom marta meseca primile više od 11 miliona ovih zahteva, što je gotovo pet puta više nego prethodne godine, a predstavlja najveći broj još od 2009. godine.

Slično se očekuje i u drugim ekonomijama sa smanjenom referentnom kamatnom stopom, što uključuje i Srbiju. Takođe, finansijska podrška će najviše biti potrebna malim i srednjim preduzećima, koja su najviše pogođena ovom krizom.

Shodno tome, banke treba da pripreme posebne uslove za ovaj ugroženi segment klijenata, obezbedivši im lakši i brži pristup sredstvima i podršku u poslovanju u narednim mesecima.

Već se mogu uvideti značajni koraci i mere preduzete od strane državnih i međunarodnih institucija. Međutim, da bi se efekti realizovali u potpunosti, neophodno je da banke i druge finansijske institucije preduzmu adekvatne korake u cilju podsticanja ekonomije.

Privredna aktivnost će u velikoj meri zavisiti od dostupnosti banaka, odnosno njihovih proizvoda i usluga klijentima, te je njihova uloga sada važnija nego ikada ranije. Poučene iskustvom iz prethodne krize, finansijske institucije sada imaju priliku da budu ključni faktor podrške privredi, kao i da značajno doprinesu naporima da se minimalizuju razmere i dugotrajnost posledica ove krize.

Autor je direktor EY-Parthenon za Centralnu Evropu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari