Zašto trećina Kragujevčana smatra da živi gore nego pre tri godine? 1Foto: EPA/ KOCA SULEJMANOVIĆ

Višegodišnja bezobzirna infrastrukturno-saobraćajno-razvojna marginalizacija Kragujevca i Šumadije, o čemu je naš list u više navrata pisao, sve negativnije se odražava na svakodnevicu žitelja šumadijskog dela Srbije.

I dok predsednik države i lider Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić svojim partijskim kamaradima iz novosadskog SPENS-a poručuje da će mladi u Srbiji da (do)žive „Srpski san“, veliki broj žitelja još uvek najznačajnijeg industrijskog centra u zemlji i njegovog okruženja smatraju da žive sve lošije.

Prema poslednjem istraživanju CESID-a obavljenom u centralnoj Srbiji na uzorku većem od 11.000 ispitanika, a čiji su rezultati nedavno objavljeni u Kragujevcu, gotovo jedna trećina, preciznije 30 odsto anketiranih Kragujevčana smatra da živi lošije nego pre tri godine. Još je gore u Topoli i Kniću, gde po 37 posto ispitanika tvrdi da živi gore no pre tri godine, dok u Rači 38 posto ispitanika kaže da živi lošije.

Čak četvrtina Kragujevčana, nadalje, anketarima je rekla da „žive ispod granice podnošljivog“.

Ako je suditi prema rezultatima ovog istraživanja, u Kragujevcu u kojem živi, radi i školuje se oko 200.000 ljudi, čak 50.000 njih smatra da živi nepodnošljivo.

Znači li to, onda, da je Kragujevac, kao ono tokom 90-ih godina prošloga veka, kad su propali Zastava i sva ostala šumadijska industrijska preduzeća, ponovo postao „dolina gladi“. Izvesno je da nije još uvek, ali, ukoliko Fijat Krajsler uskoro ne saopšti informaciju o novom modelu, gotovo je sigurno da su perspektive Kragujevca i njegovih žitelja uveliko nevesele.

Stanjem u Kragujevcu otuda je zadovoljno tek 18 odsto njegovih žitelja, koji nisu mnogi zadovoljniji ni situacijom u Šumadiji (20 odsto) i državi (28 procenata). Generalno, Kragujevčani su, pored ostalog, najnezadovoljniji saobraćajem i ambijentom za poslovanje u gradu i Šumadiji.

Monopolom izvoznika do ruba propasti

Iz Topole poručuju da monopolsko ponašanje izvoznika „opasno ugrožava opstanak proizvođača voća“ koji su, uz to, i administrativnim merama Ministarstva privrede „dovedeni na rub propasti“. Trenutno je u Srbiji na delu kartelsko udruživanje velikih otkupljivača koji su uspostavili monopol i diktiraju cene i uslove plaćanja, tvrde u opštinskom rukovodstvo Topole, koja praktično „živi od voćarske i vinogradarske proizvodnje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari