Zoran Đorđević pao na svom "glavnom zadatku" 1Foto: FoNet Kostadin Kamenov

Narednih dana treba očekivati formiranje nove, druge Vlade Ane Brnabić, a pojedini prioriteti iz prethodne, poput uvođenja sistema socijalnih karata ostali su u potpunosti nerealizovani.

„Prema Akcionom planu do kraja 2019. treba završiti pilotiranje delova informacionog sistema, a do kraja mandata Vlade realizovati ceo projekat“, navodi se na sajtu Ministarstva rada koje je trebalo da sprovede projekat. Kao prioritet, socijalne karte su istaknute i u ekspozeu prethodne vlade juna 2017, a od tada ministar rada Zoran Đorđević je svako malo najavljivao početak i odlagao konačnu realizaciju za „narednu godinu“.

Poslednji put kada je govorio za Danas, jula 2018, Đorđević je socijalne karte najavio kao veliki projekat za koji je urađen idejni deo i završena tehnička dokumentacija. U planu je bilo raspisivanje konkursa za nabavku opreme, instaliranje aplikacije, kupovina licenci.

„U prvoj polovini sledeće godine (2019. prim. a) sve bi trebalo da bude u funkciji“, rekao je u leto 2018. Zoran Đorđević.

Na pitanja od juče dokle se stiglo, da li su aplikacije instalirane, a licence kupljene, da li su završene baze podataka, te zašto se kasni sa uvođenjem ovog sistema iz Ministarstva rada još nismo dobili odgovor.

Priča o socijalnim kartama, koje bi državi pomogle da uvidi koliko je ko siromašan i kome zaista treba pomoć, a kome ne, traje dugo. O tome se govorilo i u vladama posle 2000, ali je pre 10 godina na tu temu tadašnji ministar rada Rasim Ljajić izjavljivao da su socijalne karte u tom trenutku bile nemoguće za sprovođenje jer je to skup i dugotrajan proces za koji u tom trenutku nismo imali dovoljno sredstava.

Dolaskom Zorana Đorđevića na mesto ministra rada juna 2017. socijalne karte ponovo postaju top tema u ovom Ministarstvu. Đorđević nije propuštao priliku da kaže kako je to njegov glavni zadatak, a već oktobra te godine istakao je kako se radi na pripremi i da se „prvi rezultati očekuju naredne godine“. Naredne godine saopštio je prve rezultate i za prvu polovinu 2019. najavio da bi sve trebalo da bude u funkciji.

Tada je ideja, kako je rekao za naš list jula 2018, bila da se u prvom ciklusu sve baze podataka koje ima Ministarstvo rada objedine na jednom mestu, a da se to može očekivati u drugoj polovini te godine kada bude usvojen i zakon.

„Evo mi sad radimo tender, početkom 2019. naše baze bi trebalo da budu na jednom mestu i ta neka prva pionir socijalna karta biće za one o kojima mi brinemo, a to su baza osoba sa invaliditetom, veterana i socijalnih slučajeva“, rekao je tada Đorđević.

Međutim, aprila 2019. kada je već sve trebalo da bude u funkciji prema njegovim najavama od prethodne godine, ministar rada izlazi sa novim projekcijama i očekivanjima da će socijalne karte zaživeti tek 2021. U tom trenutku proces izgleda ne samo da kaska, nego i nazaduje.

„Prva faza tog projekta je u toku i trebalo bi da se završi do leta, a odnosi se na ujedinjavanje svih podataka ministarstva na jednom mestu“, rekao je Đorđević aprila 2019.

Usvajanje zakona koje je najavio za kraj 2018, aprila 2019. je tek u planovima za drugu fazu, a oktobra te godine Đorđević ponovo govori kako veruje da će zakon biti usvojen „tokom jesenjeg zasedanja parlamenta“.

„Trideset godina se provlači da će biti socijalnih karata. Sada radimo zakon o socijalnim kartama, koji će nam omogućiti da ukrstimo podatke, da znamo strukturu stanovništva i da kada imamo tu sliku pred nama, država to rasporedi na najpravedniji način, transparentno“, rekao je Đorđević oktobra prošle godine.

Zakon o socijalnim kartama, međutim, ni do danas nije usvojen.

Nijednom ministar rada nije propustio da napomene da će se Srbija u celom ovom procesu ugledati na skandinavske zemlje, koje imaju ove sisteme, posebno na Dansku, u koju je tim naših stručnjaka išao na obuku novembra 2017. godine.

Jedna od poslednjih aktivnosti, sudeći prema sajtu Ministarstva rada, po ovom pitanju i jeste bio sastanak ministra sa ambasadorom Danske Andersom Hogardom aprila 2018.

Tema tog sastanka bilo je pružanje podrške za uvođenje socijalnih karata, a između ovog razgovora i posete naših ljudi Danskoj ministar rada je imao još jednu aktivnost – ovaj projekat predstavio je i članovima Kluba Društva lobista.

Enormni trošak nemanja socijalnih karata

Da su socijalne karte završene kako su iz Ministarstva rada godinama najavljivali da će biti i kako je uostalom predviđeno i u ekspozeu sada već bivše vlade pomoć države zbog pandemije virusa korona je mogla da izgleda drugačije. Tada 100 evra ne bi dobio svaki građanin ove zemlje, već oni kojima je to zaista najpotrebnije. Na to je pažnju skrenuo i Fiskalni savet Srbije, koji je u u analizi izveštaja MOR-a i EBRD-a naglasio kako je pomoć od 100 evra svakom punoletnom građaninu „loša mera socijalne politike“ koja ne omogućava značajno smanjenje nejednakosti ni siromaštva. Idealan program socijalnih transfera, kako su naglasili, bio bi targetiranje budžetskih sredstava na nivou ukupnih prihoda domaćinstava, što bi bilo moguće da postoje socijalne karte.

„Ovaj sistem bio bi u stanju da objedini sve registrovane prihode svakog domaćinstva i da zatim najsiromašnijim dopunjuje prihode do određenog minimalnog nivoa“, navodi se u izveštaju Fiskalnog saveta i dodaje konkretno primer gde bi nadopunjavanje prihoda domaćinstva do nivoa od 82.600 dinara godišnjeg dohotka po jednom članu domaćinstva dovelo do smanjenja nejednakosti a u isto vreme budžet bi koštalo svega četvrti deo onoga što je država izdvojila da bi svakom punoletnom građaninu isplatila 100 evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari