Devetsto liči na petsto 1

Na svečanoj inauguraciji NIP-a (Novog investicionog plana) nazvanog od milja “Srbija 2025”, predsednik obeća prosečnu platu od 900 i penziju od 430 evra, na kraju 2025. godine.

Naša “obrnuta ekonomija”, navikla da veruje samo ciframa, odmah uzela digitron u ruke. Da bi sa sadašnjeg proseka od 460 evra, za 6 godina, na kraju ciljne 2025, stigli do proseka od 900 evra, morale bi realne neto plate da svake godine rastu 12 posto. Šest godina po 12 posto.

Pošto je jedini pravi izvor rasta plata i penzija, rast BDP-a, znači da nam i bruto proizvod mora rasti po 12 posto godišnje. A u poslednjih šest godina će prosečno rasti (sa optimističkom procenom rasta BDP-a u 2019. od 4 posto) dva posto. Šest puta brže, jače, bolje. Kina u Evropi. Živela „Srbija 2025“.

Za razliku od predsednika koji po Ustavu nije nadležan za cifre i nije odgovoran za obećanja, premijerki i ministru finansija su cifre i podaci „državni poso“.

U koji niko ne sme da se meša. Pa ni predsednik. Dok se ne uvede predsednički sistem. Kao u Americi i Francuskoj.

Ili ne izglasa amandman na Ustav. Da isto lice istovremeno može biti i predsednik i premijer. Da se usaglase formalni i stvarni red stvari.

I tako, nenadležni predsednik se našali (onako iz hobija), a vlada “mrtva ozbiljna”. Kao đaci.

Ponavljaju sve naizust.

Plata od 900 evra postala “opšte mesto”. Mali, kako i dolikuje, odmah podrža Velikog (predsednika) i (naučno)ustvrdi da su prosečne plate od 900 evra i penzije od 440 evra, do kraja 2025, dostižne i realne.

Još dodade “odvalu” kod Željka Pink Mitrovića da će, i pored svih dežurnih skeptika, plata zaključno sa decembrom 2019. dostići prosek od 504 evra.

Ne samo da će dostići famoznu predsednikovu kotu 500, nego će je preći za 4 evra. Iako dobro zna da to teorijski nije moguće. Prosečna neto plata za prvih 10 meseci (od januara do oktobra) je bila 460 evra, koliko će ostati i posle 11 meseci.

Ako u decembru, kao i uvek (trinaesta plata, varijabila za praznike i sl.) prosečna plata bude 520 evra, prosek će biti 465 evra.

Za godišnji rast prosečne plate od 5 evra, decembarska plata treba da bude veća za 60 evra.

Pa je lako izračunati. Da bi prosek u čitavoj godini bio 500 evra, prosečna plata u decembru bi morala biti 940 evra. (I slovima: devetsto četrdeset evra). Malo morgen. Alisa u zemlji čuda.

Uostalom, već i vrapci znaju bajku o prosečnim platama od 500 evra. Koje „samo što nisu“ već nekoliko godina. Prvi put ih je u januaru 2016. predsednik najavio za sledeću godinu. Još ih nikako nema, iako ih predsednik svake godine „garantuje“.

Do kraja te godine, ili za sledeću. Kao što smo videli i izračunali, neće ih biti ni 2019, iako su “garanciju” potvrdili premijerka i ministar. Pa svako malo, ono što ne postoji, ističu kao veliki rezultat svoje vlade. Umesto da uzmu digitron u ruke. Kao da nisu svesni, da je vlada kriva za lažna očekivanja radnog naroda. Zaklanjanje za predsednika neće pomoći. Kad tad.

Kad niste mogli do 500, kako ćete stići do 900.

Tamo neke Dvadeset pete. Ako bi u narednih 6 godina NIP-a, realne plate rasle po 5 posto godišnje, na kraju ciljne 2025. prosečna plata bi dostigla 625 evra.

Što je optimistička opcija. Koja podrazumeva da će naš BDP rasti takođe približno po pet posto godišnje. Koliko nam je i nužno.

Da makar (pri)stignemo komšije. Koji su u odnosu na naših prosečnih dva posto u zadnjih sedam godina, rasli duplo brže. Za ovakvo ubrzavanje privrednog rasta, trebaće osim sreće, malo i pameti.

Koja neće praviti nacionalni stadion i drugi suvišni “luksuz”, nego rasteretiti privredu i podsticati investicije.

Nema visokih stopa privrednog rasta, kad je prosečna zarada u periodu januar-oktobar ove godine u javnom sektoru bila 60, a u privredi 50 hiljada dinara.

Manje primaju oni koji stvaraju, nego oni koje izdržavaju.

Razlika će se tek povećati. Sa poslednjim povećanjem plata u javnom sektoru.

Još da kažemo da plate i penzije mogu rasti i brže od rasta BDP-a, ukoliko se značajno smanje porezi i doprinosi na zarade. Što nije baš izgledno. Da su hteli, odavno bi smanjili.

Umesto što hvalimo budžetskim suficitom.

Što samo znači da je država uzela od privrede više nego što je smela. Da li će vratiti dug privredi i građanima. Hoće, hoće. Leta Dvadeset petog. Kad plate budu 900 evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari