Misija Halijard 1

Misija Halijard jedna je od najvećih akcija spasavanja oborenih savezničkih avijatičara u okupiranoj Evropi u Drugom svetskom ratu.

Od avgusta 1944. do februara 1945. godine uz pomoć srpskog stanovništva i Jugoslovenske vojske u otadžbini sa improvizovanih pista u Srbiji i Bosni i Hercegovini u američke baze u Italiji prebačeno je oko pet stotina vazduhoplovaca“.

Dokumentovana brošura koju je objavila Halyard Mission Foundation ilustruje napore i požrtvovanje srpskih meštana na jednome od najvažnijih savezničkih frontova u završnim operacijama protiv nacističke Nemačke. Važnost operacije zasnivala se na strateškom pritisku na nacističke snage u Austriji, Mađarskoj, Rumuniji i Jugoslaviji. Ona se više nego na masovnosti zasnivala na dirljivoj solidarnosti stanovništva okupirane Jugoslavije.

O budućnosti Jugoslavije SAD su do toga vremena već presudile podrškom pokretu komunističkih partizana zahvaljujući njihovoj spremnosti da se bez kompromisa i bez obzira na bilo koje žrtve bore za svoje političke i socijalne ciljeve, koji su bili i antifašistički.

Od prvog velikog pokušaja rušenja komunizma i nacionalizma, od 2000, duboka država pokušava da tokove vremena i logiku javnih prioriteta vrati u samo njoj poznata vremena. Kvislinške snage dobile su podršku Rusije, Kine i Turske na celoj teritoriji bivše Jugoslavije koja je poprište svetske politike umesto politički prostor nove integracije, reformi, ukidanja granica, do prijateljstva koje ne mora da podrazumeva povratak u jugoslovenske okvire, evropski su prostraniji i institucionalno razvijeniji.

U celoj južnoj i istočnoj Evropi demokratska tranzicija se od sredine sedamdesetih, i od kraja osamdesetih, odvijala iz okrilja postojećih režima, ali je priroda političkog uređenja bila prioritet nad pitanjima teritorijalnog nacionalnog identiteta. Srbija se uporno drži logike teritorije umesto logike institucionalnog razvoja i integracije. Kvislinške snage okupljene u srpske duboke države pravo računaju na sile koje remete evropski poredak demokratske integracije i sistem sloboda. Titov režim se nikad nije dosledno obračunao sa staljinizmom.

Titov režim bio je efikasniji u čistkama reformističkih snaga (1972. i 1987), koje sigurno nisu bile demokratske, ali su raspolagale potencijalima za promene, najmanje u tom smislu da nisu bile spremne na nasilje kojim se poslužila Miloševićev režim (koji je okupio staljinističke krugove u JNA i ostale službe duboke države). Ista duboka država danas je moćnija nego ikad. Cena te moći je društvena dezintegracija, u onom smislu u kojem Beograd kao uređenu i funkcionalnu ljudsku i urbanu zajednicu uništava manijakalno ponašanje jednoga od najbližih Vučićevih saradnika.

Misija Halijard je dirljivo podsećanje na veliku srpsku generaciju, ravnu onoj na koju je Amerika ponosna u svesti da je ispunila najvažniji zadatak koji se pred čovečanstvom zatekao ikad. Misija Halijard je primer etike odgovornosti za sve nas: na koju ćemo se stranu sveta okrenuti, da se preispitamo, da li želimo, da li imamo snage, da ponovo budemo društvo integracije i brzog razvoja, i slobodne uspešne jedinke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari