Može biti samo Milo 1

Dve godine je bio bez državne funkcije, čime je nadmašio čak i Bratislava Batu Gašića, koji je, kako je lepo svojevremeno rekao predsednik Aleksandar Vučić, godinu i po izdržao bez funkcije.

Dve duge godine nije bio ni predsednik vlade ni države. Posle godinu i po funkcionerskog posta, Gašić je postao direktor BIA, a čovek koji je šest meseci duže od njega izdržao bez funkcije, neće automatski dobiti novu funkciju već će za nju morati da se bori, na izborima, koji su neizvesni skoro kao oni održani u nedelju u Rusiji. O Milu Đukanoviću je naravno reč. Jedinstvenoj pojavi na političkoj sceni ovog dela sveta.

Rođen 1962. vlada Crnom Gorom od 1991. Tada je bila deo SFRJ, onda je bila u SRJ, pa u SCG i konačno je 2006. godine obnovila svoju samostalnost. Bio je predsednik vlade, pa predsednik države, onda opet vlade u više mandata… Sve to pre Vladimira Vladimiroviča Putina. Pre dve godine se povukao sa državnih i zadržao „samo“ funkciju predsednika vladajuće Demokratske partije socijalista. Ne bi se, kaže, ni sada vraćao, ali mora. Zbog Crne Gore i njene budućnosti, naravno.

Glavni odbor DPS preksinoć je zvanično prihvatio predlog Predsedništva da Đukanović bude njihov kandidat na predsedničkim izborima 15. aprila. Đukanović veruje u pobedu u prvom krugu. „Da na taj način prištedimo energiju za neke nove izazove i vjerujem da ću biti u stanju da nakon takve pobjede doprinosim daljem razvoju demokratskog i ekonomskog razvoja Crne Gore“, izjavio je nakon zvaničnog objavljivanja kandidature. Crnogorska opozicija se nada da je, posle višedecenijske vlasti, vreme da DPS, stranka naslednica nekadašnjeg Saveza komunista, ode u opoziciju. Neki se nadaju da predsednički izbori mogu biti šansa za to. Veći deo opozicije podržava kandidaturu Mladena Bojanića. „Predsjednik Crne Gore Mladen Bojanić…“Kako vam to zvuči? Nerealno, zar ne? Državna izborna komisija potvrdila je do sada predsedničke kandidature Hazbije Kalača, Vasilija Miličkovića i Marka Milačića. Učešće na izborima su, pored Bojanića, najavili Draginja Vuksanović, Goran Danilović i Dragan Hajduković. Bogata ponuda, bar kvantitativno.

Zapadni mediji smatraju da će birači Crne Gore 15. aprila odlučivati da li će njihova zemlja nastaviti put zapadnih integracija ili će se okrenuti Rusiji. Zapad će očigledno zanimati kom će se „carstvu“ Crna Gora prikloniti, ali Srbija, za sada, ne pokazuje ikakvu zainteresovanost. Predsednički izbori u Crnoj Gori biće održani za manje od jednog meseca, a u Srbiji se o tome skoro ništa ne zna. Čudno? A bili smo „dva oka u glavi“. To što javnost u Srbiji ne zanimaju ti izbori značajan je i pozitivan pomak u odnosu na neka ranija izjašnjavanja u Crnoj Gori, kada je Beograd pokušavao da „progura“ sebi drage kandidate i partije. Neki građani Srbije su čak osumnjičeni ili optuženi za pokušaj državnog udara tokom prošlih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, oktobra 2016. Državne organe Srbije, na sreću, niko u tom kontekstu nije pominjao.

Kineska komunistička partija nedavno je usvojila ustavne promene kojima je predsedniku Siju omogućeno da doživotno vlada. Putin „rasturio“ na predsedničkim izborima u Rusiji i vladaće bar još šest godina, do svoje 70, a verovatno i duže. Đukanović se „vraća“, mada se čini da nije nigde ni odlazio. A Srbija? Pa „naš“ Vučić vlada „tričavih“ šest godina, a mlađi je od svih njih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari