Prema dobitniku Pulicerove nagrade za književnost Majklu Čabonu, niko nije ravnodušan. Njegovo pisanje se ili voli ili prezire. Književni kritičari su njegovom spisateljskom talentu odavno odali priznanje. Na srpskom jeziku se upravo pojavio Čabonov najnoviji roman „Jevrejska policijska stanica“ (Dereta).

 Pred čitaocima je na nešto više od 400 strana napeti triler i ljubavna priča u jednom. Poštovaoci Čabonove ličnosti i dela tvrde da je ovaj rukopis „posveta žanru noar iz četrdesetih godina prošlog veka i istraživanje o tajnama izgnanstva i iskupljenja“. Oni drugi, kojih takođe nije malo, uzvraćaju udarac i upozoravaju da se Čabon konačno razotkrio te da je njegova „opsednutost Jevrejima i jevrejskim pitanjem više nego očigledna“. Istina je verovatno negde na sredini.

Roman je posvećen Jevrejskim izbeglicama i njihovim naslednicima koji već šezdeset godina napreduju u federalnoj oblasti Sitka, „privremenom“ bezbednom utočištu stvorenom posle otkrića holokausta i šokantnog sloma tek stvorene države Izrael, do koga je došlo 1948. godine. Na uzanom pojasu zemlje na Aljasci, ponositi, zahvalni i željni da budu Amerikanci, Jevreji iz oblasti Sitka grade svoj mali svet: uzavreli, napredni i dobro organizovan grad, koji ima dušu i koji se razvija u ritmu melodičnog jidiša. Šezdeset godina ih niko ne dira, zanemareni i zaboravljani u učmaloj istoriji. A onda se oblast Sitka vraća pod suverenitet Aljaske, tako da se njihov toliko dugo sanjani san bliži kraju. Talasi istorije ponovo prete da ih progutaju i odnesu u nepoznato.

Glavni junak romana je Mejer Landsman, detektiv iz Odeljenja za ubistva Okružne policije koji već ionako ima dovoljno svojih problema i bez briga o nadolazećem „povratku istorije“. Život mu se raspada, brak mu je doživeo brodolom, a i karijera mu je u opasnosti dok istražuje ubistvo nekadašnjeg šahovskog čuda. Činjenica je da pisac toliko vešto vodi radnju uvlačeći nas, hteli ne, u svoj čudesni svet. Kvalitetu štiva doprinosi i maestralni prevod Vesne Petrović koja je uspela, što je u slučaju Majkla Čabona gotovo nemoguće, da svu višeznačnost i slojevitost njegovog pisanja odlično prevede i prenese poštujući duh srpskog jezika što u prevodima novijeg datuma u ovdašnjoj izdavačkoj hiperprodukciji često nije slučaj.

Naša čitalačka publika Majkla Čabona odlično poznaje. Isti izdavač objavio je i njegove prethodne romane „Čudesni momci“, „Neverovatne avanture Kavalijera i Kleja“ i „Konačno rešenje“.

Koliko je ovaj spisatelj nezaobilazan fenomen savremene američke kulture govori i podatak da se za njegov imaginativni svet zainteresovao i svemoćni Holivud. Po romanu „Čudesni momci“ snimljen je veliki hit sa Majklom Daglasom i Tobijem Mekgvajerom u glavnim ulogama, a braća Koen nameravaju da snime film po „Jevrejskoj policijskoj stanici“. Prema pisanju Varajetija, Koenovi će uskoro početi s adaptacijom pseudo-detektivskog romana o misterioznom ubistvu u izmišljenoj jevrejskoj naseobini na Aljasci. Kao veliki ljubitelj stripa bio je i scenarista u filmovima o Spajdermenu. Magazin People ga je svrstao među najzgodnije pisce na planeti, a čak je učestvovao i u jednoj epizodi Simpsonovih. Ogomna popularnost ovog miljenika publike i Holivuda samog Čabona ne dotiče. Trudi se da živi normalno kao i ranije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari