Bajkovit roman o politici i vlasti 1

Nedavno objavljen roman „Oliver Sedmi“ jednog od najznačajnijih mađarskih i evropskih pisaca 20. veka Antala Serba biće glavna tema večerašnjeg 22. Laguninog književnog kluba, koji se tradicionalno održava u knjižari Delfi u beogradskom SKC-u.

O knjizi koju je Laguna objavila u prevodu Arpada Vicka govoriće: profesor književnosti Vladislava Gordić Petković, književni kritičar i novinar Tamara Krstić, pisci Miomir Petrović i Mirjana Mitrović.
„Oliver Sedmi“ je britka mešavina fantastike, bajke, političke satire i trilera, po nekima i avanturističkog romana. To je storija o mladom kralju Oliveru Sedmom, vladaru izmišljene državice Alturije, poznate po vinu i sardelama, koji pritisnut nasleđenim lošim stanjem državne blagajne, koristeći se alturijskim legendama o Bezimenom Kapetanu iscenira držani udar na samog sebe ne bi li pobegao u Veneciju – u školu stvarnog života posle koje izvodi kontrarevoluciju kojom sam sebe vraća na tron. Objavljen 1943, kao prevod sa engleskog jezika zato što je jevrejskim piscima u Hortijevoj Mađarskoj bilo zabranjeno da objavljuju knjige, ovaj Serbov roman i posle više od 70 godina deluje sveže, aktuelno, a na momente čak stvarno iz ugla globalnog političkog iskustva na početku 21. veka koje je prekoračilo granice nadrealnog.

Antal Serb (1901-1945) je u mađarski klasik, kog je Evropa kao pisca otkrila tek nekoliko decenija posle njegovog tragičnog kraja u koncentracionom logoru Bafl. Rođen je u porodici asimilovanih Jevreja, studirao je mađarski, nemački i engleski jezik i književnost na univerzitetima u Budimpešti i Gracu, dok je italijanski, kao je sam govorio, učio „u kišnim popodnevima“. Još kao student objavio je eseje o Georgu Traklu i Štefanu Georgeu, stekavši reputaciju ozbiljnog književnog istoričara i erudite. Posle doktorata, od 1924. do 1930, živeo je u Francuskoj, Italiji i Engleskoj. Autor je i danas aktuelne i cenjene „Istorije svetske književnosti“, koja je 1943. zabranjena u Mađarskoj, da bi u komunističkom periodu bila cenzurisana i tek 1990. ponovo integralno objavljena. Poznat je po esejima o Vilijamu Blejku i Henriku Ibzenu, romanima „Legenda o Pendragonu“, „Putnik i mesečina“, „Kraljičina ogrlica“, „Oliver Sedmi“, zbirci priča „LJubav u boci“, dnevničkim zapisima „Treća kula“… Bio je član Mađarske književne akademije, profesor književnosti na Univerzitetu u Segedinu i dvostruki dobitnik Baumgartenove nagrade. Iako je bio kršten kao rimokatolik, zbog jevrejskog porekla od 1940. je imao neprijatnosti, uključujući i zabranu rada na radiju. Odbio je predloge prijatelja i poštovalaca njegovog dela da se spasi pomoću falsifikovanih isprava, deportovan je u koncentracioni logor Balf, gde je ubijen početkom 1945, nekoliko meseci pre oslobođenja.
Sedam decenija posle nastanka njegovi romani su najpre u Velikoj Britaniji i Nemačkoj postali bestseleri, a Serb je u jednom trenutku bio najtiražniji prevedeni pisac na zapadnom tržištu knjiga. NJegove knjige prevedene su na desetak svetskih jezika. U prevodu Arpada Vicka na srpskom su ranije objavljeni „Legenda o Pendragonu“ i „Putnik i mesečina“, a u izdanju Lagune ovo je prvi srpski prevod „Olivera Sedmog“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari