I ćirilica i(li) latinica?

Ostavite komentar


  1. Два писма у српском језику су "предност"!?! Каква предност, ко то тврди сем Срба којима је у мозгу зацементирана брозова језичка идеологија? Како да та предност задеси баш Србе, и никога више? И нико више не би ни воле да има ту предност, сем идеологизованих Срба којима је Броз и даље светао лик, иако је уништио и српску државу, и српску културу и српски језик.

  2. Srpski nije jedini jezik koji koristi dva pisma, ludi Srbine; tu su japanski, kineski, pandžabi, malajski, mongolski, itd.

  3. Srpska ćirilična slova p, t, b, g i d prvo treba da se unesu u Unicod standard. Za sada (to za sada traje već 20 – 30 godina) se na Windows računarima koriste ruske grafeme (kurziv ruske ćirilice se razlikuje od srpske ćirilice). Na Linux sistemima postoje fontovi sa tačnim srpskim ćiriličnim slovima, postoje i neki dosta skupi fontovi koje izdavači koriste sa Windowsom koji takođe imaju korektnu srpsku ćirilicu, ali ta rešenja nisu standardizovana. Zbog toga, naprimer Microsoft Word, a i većina drugih Windows programa neće znati da koristi ta slova. Dodatni problem je i to što je u Srbiji nemoguće kupiti ćiriličnu tastaturu, a kucati ćirilicu na latiničnoj tastaturi je noćna mora.

  4. Unicode je, Lazare, otvoren standard i nije neophodno da se njegovom komitetu obrati neki državni entitet da bi zatražio dopune i korekcije koje predlažete – to možete i sami. Nepostojanje tastatura sa srpskom redakcijom ćiriličnog skripta na tržištu je poslovna prilika za Vas koji primećujete nedostatak. Ako dakle mislite da nešto nedostaje, prionite na posao i doprinesite i zainteresovanoj zajednici i sebi, pod uslovom da ova prva postoji – nemojte da očekujete da Vas neko drugi počeše tamo gde Vas svrbi; to je nerealno, zar ne?

  5. Rešenje koje predlažete vezano za Unicode je iskoristila Linux zajednica, kompanija Adobe,… ali to je polovično rešenje iza kog ne stoji država Srbija. Zašto bih ja prodavao tastature? Poenta je u tome da škole, vojska, policija,, vlada, tj. sve državne ustanove moraju da koriste ćirilične tastature i ćirilično pismo, a to ne rade. Tastatura nema, Windows nema podršku za srpsku ćirilicu (linux se ne koristi), nema rečnika za srpski jezik osim Microsoftovog koji nije besplatan i GNU Spell-a (koji se koristi u LibreOfficeu, Firefoxu,…) koji nije ažuriran godinama,…

  6. Srbija, Lazare, ima milione dobronamernika koji su u stanju da primete propuste i nedostatke, ali onih koji bi tim povodom nešto preduzeli, avaj, ni od korova! Više bih dao za nekoga ko podigne pikavac s trotoara, nego za sve mudrijaše koji tek ustanove kako čistoća nije na zadovoljavajućem nivou…

  7. Velika prednost, nisam je bio ni svestan, dok nisam u Rusiji doziveo zavidne poglede od strane dvojice Hrvata, koji nisu umeli da citaju rusku cirilicu, i bili su skroz izgubljeni, jer u toj najvecoj drzavi na svetu jedva da ima latinice!

  8. U Vojvodini se uvek pisalo pretežno srpskom latinicom.
    Od "Jogurt" revolucije to se polako menja i sve se više koristi srpsko-ruska ćirilica.
    U Novom Sadu je čak zvanično zabranjena srpska latinica,pa su čak i nazivi autobuskih linija napisani na srpsko-ruskom pismu.
    To će verovatno sprečiti enormno iseljavanje iz Vojvodine.

Ostavite komentar


Kultura

INTERVJU Dragan Jovićević, urednik kulture u Radaru i autor „Toplog filma“: Film traži da se odreknete mnogo toga, papir i dalje trpi sve 7

INTERVJU Dragan Jovićević, urednik kulture u Radaru i autor „Toplog filma“: Film traži da se odreknete mnogo toga, papir i dalje trpi sve

Dugometražni hibridni dokumentarac „Topli film” Dragana Jovićevića, koji svojim naslovom aludira na kvir odnose, bavi se ovim fenomenom kroz čak 38 naslova iz srpske i jugoslovenske kinematografije, a mnoge će moguće šokirati što na samom početku gledamo scenu poljupca dvojice muškaraca u vojničkim uniformama snimljenu 1911. godine u prvom srpskom dugometražnom filmu “Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa” Čiča Ilije Stanojevića.

Naslovna strana

Naslovna strana za 29. mart 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Živko Gocić, vaterpolista

Danas volim zato što je objektivan i zato što u njemu pronalazim sve informacije koje su mi potrebne na dnevnom nivou.