
Margaret Atvud je izjavila da se ne može setiti nijednog drugog trenutka u svom životu „kada su same reči bile pod tolikom pretnjom“.
„Reči su naša najranija ljudska tehnologija, deluju neuhvatljivo poput vode, ali kao i voda, mogu da generišu ogromnu snagu“, rekla je 85-godišnja Margaret Atvud u svom govoru prilikom primanja nagrade za slobodu objavljivanja na Britanskim književnim nagradama.
„Politička i verska polarizacija, za koju se činilo da jenjava tokom delova 20. veka, alarmantno je porasla u poslednjoj deceniji“, dodala je. „Svet mi trenutno više liči na tridesete i četrdesete godine prošlog veka nego na bilo koji trenutak u proteklih 80 godina.“
Iako Margaret Atvud nije prisustvovala ceremoniji u Londonu, unapred je snimila video govor zahvale koji je prikazan kada je proglašena dobitnicom nagrade za slobodu objavljivanja.
Ovu nagradu podržava organizacija za slobodu izražavanja Index on Censorship, a ustanovljena je 2022. godine kako bi se „istakle sve veće pretnje piscima, izdavačima i prodavcima knjiga, i pružila podrška onima koji im se suprotstavljaju“.
Kanadska spisateljica je započela svoj govor rekavši da joj je „više nego čast“ što prima ovu nagradu, iako je „pomalo zbunjena“.
„Za razliku od mnogih pisaca, izdavača i prodavaca knjiga, kako u prošlosti, tako i danas, ja nikada nisam bila u zatvoru – iako ću možda morati da revidiram tu statistiku ako uskoro pokušam da pređem granicu sa Sjedinjenim Američkim Državama“, rekla je.
„Radim kao spisateljica, a u mladosti sam radila i u malim izdavačkim kućama, već šezdesetak godina“, nastavila je autorka Sluškinjine priče.
„Te godine obuhvataju i period Sovjetskog Saveza, kada je samizdat bio opasan način objavljivanja. Ručno prepisivani rukopisi su se tajno širili, a ako ste bili uhvaćeni, niste imali sreće. Taj period uključuje i nedavni talas cenzure i zabrane knjiga, ne samo u represivnim zemljama širom sveta, već i u Sjedinjenim Američkim Državama. Uključuje i pokušaje da se sa univerziteta proteraju svi koji se ne slažu sa dogmama svojih potencijalnih kontrolora.“
Sluškinjina priča Margaret Atvud, distopijski roman o represivnom društvu u kojem su žene primorane da rađaju decu, jedna je od knjiga koje se najčešće osporavaju ili zabranjuju u školama u Sjedinjenim Američkim Državama.
Godine 2022, spisateljica je predstavila „nezapaljivu“ verziju svog najpoznatijeg romana kao simbol otpora cenzuri.
Kroz „činom hrabre kreativnosti“ poput ovog, kao i kroz svoje pisanje i javno zalaganje, Margaret Atvud se „ne suočava s represijom strahom, već duhovitošću i jasnoćom“, rekla je Džemima Stajnfeld, direktorka organizacije Index on Censorship.
Izvor: The Guardian
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.