Mašina koja pretvara misli u umetnost 1Foto: Serpentine Gallerie

Postavke Pjera Hajgea sastoje se od pčela, ćelija raka, obojenih pasa i genetski modifikovanih riba. Sada se odlučio da istraži samu podsvest: pomoću 50. 000 mušica i veštačke inteligencije.

Iako snima filmove i pravi skulpture, poslednjih 10 godina Hajge je postao poznat kao umetnik koji pretvara svoje izložbe u ekosisteme. Njegove postavke sastoje se iz predmeta i živih stvari koje ostavlja u zatvorenoj prostoriji, a zatim čeka da “priroda uradi svoje”- što dovodi do stvaranja potpuno jedinstvenih ekosistema.

“Zamislio sam nešto što se može samo obnavljati, evoluirati ili mutirati”, objašnjava Hajge za „The Guardian“ svoj najnoviji „ekosistem“ koji će biti predstavljen 4. oktobra u galeriji “Serpentine” u Londonu.

Mašina koja pretvara misli u umetnost 2
Foto: Serpentine Gallerie

Prvi deo postavke sastoji se iz instalacija koje su nastale u saradnji sa laboratorijom iz Kjota, u kojoj su naučnici radili na rekonstrukciji slika kako bi dekodirali složene vizuelne informacije iz aktivnosti ljudskog mozga: veštačku inteligenciju koja može da razradi ono što gledamo ili zamišljamo.

Veštačka inteligencija ne obrađuje slike kao ljudski mozak: nema asocijativne logike onoga što bi se moglo pojaviti.Ova mašina koristi podatke prikupljene tokom funkcionalne magnetne rezonance, koja meri aktivnost mozga. Posle analize dobijenih informacija, mašina pretražuje ličnu bazu podataka koja se sastoji iz nekoliko hiljada slika pokušavajući da pronađe sličnosti. Na taj način mašina može da stvori vizuelni prikaz onoga što je čovek zamislio.

Mašina koja pretvara misli u umetnost 3
Foto: Serpentine Gallerie

Iako  je „vrlo impresivna“, Hajge upozorava da je rekonstrukcija slika „daleko od nečega blizu stvarnosti ili slike koju znamo“. Ono što će biti prikazano na ekranima je „skup hiljade prošlih i sadašnjih slika koje su tu samo delić sekunde“. Na taj način, konačan rezultat prikazan na instalaciji nije samo rekonstrukcija slike, već manifestacija procesa mašinskog učenja.

Drugi deo postavke čini 50 000 mušica. Pored ponašanja i kretanja samih posetilaca, senzori će pratiti i obrasce ponašanja mušica koje se nalaze prvi put u novom prostoru. Kako se same mušice budu hranile i razvijale, menjaće se sam tempo slika na ekranima.

Autor neće otkriti šta su originalne slike: na posetiocima je da otkriju šta se nalazi na instalacijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari