Odlazak magičnog reditelja koji je gledao u krofnu, a ne u rupu u sredini: Svet se oprašta od slavnog Dejvida Linča 1Foto: EPA-EFE / TYTUS ZMIEJEWSKI POLAND OUT

„Volim stvari koje ostavljaju prostor za sanjanje. Mnoge stvari mogu da se razreše, a to ubija san. San je za mene ključ svega, nikada nisam odustao od snova, kao što nisam mogao da odustanem ni od nekih malih zadovoljstava. A svako zadovoljstvo ima cenu, i ja sam uvek bio spreman da je platim“, govorio je Dejvid Linč, jedan od najavangardnijih, najkontroverznijih i najsvestranijih filmskih autora i umetnika.

Majstor modernog nadrealizma koji je obeležio američku i svetsku kinematografiju preminuo je 16. januara, samo četiri dana pre svog 79. rođendana (rođen je 20. januara 1946. u Mizulu, u Montani), a filmska i kulturna javnost i filmofili širom sveta opraštaju se od slavnog velikana koji je stvorio remek dela.

Vest o Linčovom odlasku, kako je preneo Gardijan, saopštila je njegova porodica:

„Ostala je velika praznina u svetu sada kada nije više s nama. Ali, kako bi on rekao: Gledajte u krofnu, a ne u rupu u sredini. Danas je divan dan obasjan zlatnim suncem, a plavo nebo je iznad nas“, objaviljeno je na Fejsbuku.

Iza karijere Dejvida Linča duže od pola veka, koji nas je očaravao, provocirao, oduševljavao, uznemiravao i izazivao bes publike i kritike širom sveta, ostali su antologijski filmovi i scenariji u kojima je istraživao kontrast između naizgled idealnog američkog života i mračnih, skrivenih istina, baveći se temama snova, trauma, identiteta, podsvesti…

Dva puta je osvojio kansku Zlatnu palmu, 1990. za crnu komediju, roud muvi i krimi dramu „Divlji u srcu“, 2001. za psihološki triler „Bulevar zvezda“, a pet godina kasnije na festivalu u Veneciji dodeljen mu je Zlatni lav za životno delo. Četiri puta je bio nominovan za Oskar – 1980. za režiju i kao koscenarista drame „Čovek slon“, 1986. za režiju erotskog i psihološkog trilera „Plavi somot“, 2001. za „Bulevar zvezda“, a najpopularniju i najvažniju filmsku nagradu, Počasnog Oskara, konačno je dobio 2020. godine.

Odlazak magičnog reditelja koji je gledao u krofnu, a ne u rupu u sredini: Svet se oprašta od slavnog Dejvida Linča 2
Blue Velvet foto arhiva Jugoslovenske kinoteke

U najpoznatija dela Dejvida Linča, koji bio i glumac, muzičar, fotograf i slikar, ubrajaju se i njegov prvi dugometražni film „Glava za brisanje“ (1977), na kojem je bio i montažer, kompozitor, umetnički direktor i autor specijalnih efekata, naučno-fantastični ep „Dina“ (1984) baziran na istoimenom romanu Frenka Herverta, “Strejtova priča” (1999), “Hotel izgubljenih duša” (1997)…, a poslednji dugometražni igrani  film, „Unutrašnje carsstvo“, snimio je 2006. godine.

Njegova serija koja je 1992. unela revoluciju u televizijsku produkciju, „Tvin Piks“, osvojila je tri Zlatna globusa, dve Emi nagrade i Gremi za tematsku muziku. Linč je bio autor više od dvadeset kratkih igranih filmova i oko četrdeset dokumentaraca, objavio nekoliko muzičkih albuma, „Crazy Clown Time“ (2011), „The Big Dream“ (2013)…, a kao strastveni slikar i fotograf izlagao je u čuvenim američkim i evropskim galerijama.

I privatna pojava Dejvida Linča i njegov život, bili su jednako uzbudljivi i neobični kao i umetnička dela koja je stvarao, i dostojni jednog divnog i kontroverznog holivudskog scenarija. Na svoj 15. rođendan, kao jedan od najboljih izviđača, prisustvovao je inauguraciji predsednika Džona F. Kenedija 1961. godine, bio je strastveni pušač koji je sedam godina, svaki dan u isto vreme i na istom mestu u Los Anđelesu pio isti čokoladni milkšejk, decenijama je objavljivao video-snimke dnevnih vremenskih izvještaja iz južne Kalifornije, kao jedini uslov da u Spilbergovom filmu „Fabelmanovi“ igra čuvenog reditelja Džona Forda bio je da mu svaki dan na set donose veliku kesu grickalica Cheetos…

„Prvo nisam hteo da se pojavim u tom filmu. To je zato što, kad je u pitanju gluma, želim da budem što dalje od nje, kako bih ljudima poput Harisona Forda i Džordža Klunija dao šansu za njihovu karijeru“, govorio je Linč.

Imao je četiri braka iz koga ima četvoro dece – prvi put se oženio tokom studija 1967. i imao je samo dvadeset dve godine kada je dobio ćerku Dženifer koja je danas rediteljka. Sa slavnom Izabelom Roselini započeo je strastvenu vezu tokom snimanja filma „Plavi somot“ u kome ona igra glavnu junakinju, ali se ova ljubav, koja je trajala skoro pet godina, za oboje završila vrlo burno. Njegova četvrta supruga bila je glumica Emili Stofl, s kojom se venčao 2009. Posle četrnaest godina naizgled skladnog braka, 2023, pokrenuo je brakorazvodnu parnicu koja za njegovog života nije okončana.

„Zapravo, nikada nisam želeo da se oženim, niti da imam decu. Bio sam opsednuto radom i mnogo sam bio odsutan kao otac, a to je užasno osećanje i vrlo je sebično. Ali, jedna stvar vodi drugoj, i eto, sada sam tu, sa četvoro dece koja su moja neizmerna ljubav“, govorio je Linč.

Avgusta prošle godine objavio je na X mreži:

„Bolujem od plućnog emfizema zbog dugogodišnjeg uživanja u cigaretama, ali svako zadovoljstvo ima svoju cenu. Međutim, nikada se zbog toga neću penzionisati“.

Virtuelni gost Beograda

Dejvid Linč je septembru 2017. godine bio vurtuelni gost Beograda, kako je podsetila Jugoslovenska kinoteka, putem Skajpa je razgovarao s publikom u prepunoj Dvorani Kulturnog Centra, gde je postavljena izložba njegovih fotografija “Male priče”. Pre razgovora prikazan je dokumentarac “Meditacija, mir i kreativnost”, snimljen za vreme Linčove turneje tokom koje je od 2007. do 2009. obišao 16 zemalja širom sveta u okviru projekta “Promena počinje iznutra”. Projekat je realizovala njegova fondacija, zalažući se za transcendentalnu meditaciju i pronalaženje dobrog u dubini svesti svakog pojedinca.

Tokom razgovora sa našom publikom otkrio je i da je već jednom bio u Beogradu:

„Putovao sam Orijent ekspresom 1965. godine iz Atine u Pariz, i prošao sam kroz Beograd. Bio sam mnogo gladan u tom vozu, ali mi je neki Jugosloven dao sendvič sa sirom i mesom. Nikada neću zaboraviti tako nešto“, rekao je Linč.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari