Premijera „Staklene menažerije” na Sretenje u kragujevačkom Teatru 1Foto: Nenad Borisavljević

 

Povodom obeležavanja 189 godina od osnivanja Knjaževsko-srpskog teatra, 15. februara na Sretenje, premijerno će biti izvedena predstava „Staklena menažerija” Tenesija Vilijamsa, u režiji Olivere Ježine.

Predstava počinje u 20 sati na sceni „Joakim Vujić”.

Dan Teatra, Sretenje se u kragujevačkom pozorištu sem premijerom, svečano obeležava i tradicionalnom dodelom nagrada – Statuete „Joakim Vujić“, Prstena sa likom Joakima Vujića i godišnjih nagrada.

Predstava „Staklena menažerija” je lirska pripovest o rasturenoj porodici uronjenoj u iluzije o drugačijem životu koji je nedostižan.

U predstavi igraju: Jasmina Dimitrijević, Nenad Vulević, Nadežda Jakovljević i Avram Cvetković.

Tekst je prevela Nada Ćurčija Prodanović, scenografiju potpisuje Ana Kolbjanova, kostim Jelena Janjatović, muziku Miloš Petrović, a dizajn svetla Radomir Stamenković.

-Priča o ljudima koji žive svoju iluziju imitirajući život koji je isprazna i mahom onespokojavajuća egzistencija. Ipak, i ako uspeju da izađu iz sopstvenog života ne uspevaju da ostave sebe same. O ljudima koji zaglavljeni u beznačajnosti svog života žude za onim koji im izmiče, postajući žrtvama sopstvenih iluzija. Neprisustvo onih koje volimo obesmišljava pokušaje da se život učini snošljivom egzistencijom, navela je Olivera Ježina u svojoj rediteljskoj eksplikaciji u programu predstave.

Reprizna izvođenja „Staklene menažerije” su 17. i 20. februara.

Autor kultnih komada „Mačka na usijanom limenom krovu” i „Tramvaj zvani želja”

Tenesi Vilijams je rođen 1911. u Kolumbusu, Misisipi, gde mu je deda bio episkopalni sveštenik. Kada se Vilijamsov otac, putujući trgovac, preselio sa porodicom u Sent Luis nekoliko godina kasnije, ni on ni njegova sestra nisu mogli da se prilagode gradskom životu.

Upisao je koledž tokom Velike depresije ali ga je napustio i počeo da radi kao službenik u fabrici cipela. Ostao je na tom poslu dve godine, provodeći večeri u pisanju. Upisao je Univerzitet u Ajovi 1938. gde je i završio studije, istovremeno radeći više honorarnih poslova.

Dobio je Rokfeler stipendiju 1940. za svoj komad Bitka anđela i osvojio Pulicerovu nagradu dva puta 1948. za „Tramvaj zvani želja” i 1955. za „Mačka na usijanom limenom krovu”.

Neka od njegovih najpoznatijih dela su „Leto i dim”, „Tetovirana ruža”, „Camino Real”, „Bebi Dol”, „Staklena menažerija”, „Orfejev silazak”, „Iznenada, prošlog leta”, „Noć iguane”, „Slatka ptica mladosti”…

Tenesi Vilijams je preminuo 1983. godine.

Raduje se svojoj prvoj premijeri u Kragujevcu

Olivera Ježina (64), rođena 1960. u Beogradu. Diplomirala glumu 1982. na Fakultetu dramskih umetnosti u klasi profesora Miroslava Minje Dedića. Glumila je u preko 50 pozorišnih predstava, filmova i serija.

Od 1983. do 1986. član je glumačkog ansambla Pozorišta na Terazijama. Od 1986. do 1992. je slobodan umetnik, član Udruženja filmskih glumaca Srbije i član Udruženja dramskih umetnika Srbije.

Bila je autor i voditelj serijala emisija o kulturi i umetnosti „Ars Altera Pars” 3K RTS od 1992. do 2003, a od 2001. do 2003. i urednik Redakcije zabavnog programa 3K RTS.

Od 1998. do 2004. radi kao asistent na predmetu Gluma – Katedra za glumu, dok u periodu od 2004. do 2010. postaje docent na istom predmetu na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu. U periodu od 1998. do 2010. izvela je paralelno pet generacija studenata glume.

Od 2010. do 2014. direktor je Dečijeg kulturnog centra Beograd.

Od 2001. do 2011. godine režirala je sedam pozorišnih predstava na scenama Beograda i Srbije kao što su „Iza zatvorenih vrata” Ž. P. Sartra (Velika scena SKC Beograd), „Sumnjivo lice” B. Nušića (Pozorište „Slavija” Beograd), „Ne ja” S. Beketa (Teatar „Kult Beograd”), „Ifigenija na Aulidi” Euripida (SKC Beograd)…

Kao kreativni izvršni producent realizovala je kratki igrani film u režiji Marka Stankovića i Gorana Joksića u proizvodnji Dečjeg kulturnog centra Beograd koji je ušao u zvaničnu selekciju 59. Međunarodnog festivala kratkog, dokumentarnog i animiranog filma u Beogradu.

Autor je 250 jedinica „Istorije svetskog i domaćeg filma sa filmskim pojmovima”, opšte enciklopedije „Sveznanje” u izdanju Zavoda za izdavanje udžbenika i nastavnih sredstava, Beograd 2007.

Raduje se svojoj prvoj premijeri u Kragujevcu.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari