Reanimacija umetnika u Kući legata 1

Izložba „Reanimacija umetnika posle 30 godina“ vajara Zdravka Joksimovića, koja je otvorena sinoć u Kući legata, četrdeseta je samostalna izložba umetnika u proteklih 30 godina koliko i traje njegova izlagačka aktivnost.

Predstavljene su 22 skulpture i oko 40 crteža a postavka izložbe je organizovana u nekoliko, uslovno rečeno, zasebnih celina.

U tri od četiri veće prostorije, Joksimović izlaže telesne „parove“ a telesnost, to jest, problematika tela je ključni segment njegove poetike. Najnoviji Joksimovićevi radovi, međutim, otvaraju nova poglavlja u njegovom opusu. Slika skulpture pod naslovom „Gde se ovde predaje cveće“ koja poziva na ovu izložbu može biti ukazuje na to da autor uvođenjem narativnog diskursa nastoji da rekapitulira vrednosti socijalističkog perioda, kao i da problematizuje njegove posledice.

U sklopu izložbe su posebno zanimljiva dva veoma slična rada sa sumo rvačem gde se promenom „scenografskog ambijenta“ menjaju i njihove semantičke pozicije. U većini slučajeva posmatrač koji se suočava se Joksimovićevim skulpturama doživljava ih istodobno kao jednostavne i kompleksne, ali uvek sa intrigom unutar njih. Što se tiče sumo rvača, oni otvaraju pitanje osetljivih muško-ženskih odnosa. O tome govori i tekst „Dinamika empatije i smeha“ istoričara umetnosti Slavka Timotijevića u kojem on kaže da „dva rada na temu palog sumo rvača razmatraju uhvaćeni momenat (decisive moment) kada se ogromna, dinamički nestabilna masa rvača izbacuje iz svoje ose, de facto iz prostora borilišta, i smešta u kontekstualizovani prostor umetnosti kako bi ukazao na ono što se u samom meču ne da videti. Sve ono što je na borilačkoj areni dominantno – snaga, znoj, grubost i sila u tom tužno-smešnom momentu pada nestaje i ustupa mesto ženski obojenoj nežnosti, čistoti i empatiji. Trenutak poraza je istovremeno početak neke nove dinamike“, zaključuje Timotijević.

U trećoj prostoriji Zdravković predstavlja skulptorski par „Pamtim“ i „Pustiti da prostruji“. Uz klasično osmišljenu, konzistentnu formu, uvodi novi neskulptorski materijal, mašinsko ulje, koje svojom pokretljivošću pruža nove mogućnosti da se otkriju i neke nove telesne karakteristike. Vizuelno nevidljiva fiziološka dimenzija tela, u skulpturama Joksimovića, ima poseban metaforički potencijal. Namernom rekonstektualizacijom nekih starijih radova reaktivira se i njihova aktuelnost. U četvrtom prostoru izloženi su crteži. Najveći deo pripada najnovijoj celini „Sex friendly“.

Postavka u Kući legata ukazuje na svu kompleksnost Joksimovićeve poetike koja se još uvek zasniva na bezgraničnoj slobodi, znatiželji i otvorenosti. Publici će biti dostupna do 5. januara 2017. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari