Slobodan Trkulja: I dalje imam dečačku ljubav prema istraživanju 1

Slobodan Trkulja i Balkanopolis nastavljaju slavlje povodom dve decenije karijere 11. maja u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu.

Specijalan koncert povodom dvadesetogodišnjice postojanja i stvaranja „moderne tradicije“ – novog, uzbudljivog zvuka i žanra kojim pomeraju granice, održaće u gradu u kojem je Balkanopolis i nastao u organizaciji Balkanopolis centra za modernu tradiciju.

Multiinstrumentalista i pevač Slobodan Trkulja, za koga svetski muzički kritičari tvrde da bi trebalo da bude proglašen nacionalnim blagom, spektakularnim koncertom pod nazivom „Balkanopolis 2.0“ nastaviće proslavu jubileja 11. maja, posle fantastičnog nastupa u rasprodatom Sava centru i izuzetno uspešne turneje u Kini.

Publika u Novom Sadu imaće priliku da uživa u energičnoj atmosferi koja odiše pozitivnom energijom ali i specifičnom spoju gajdi sa gitarskim efektima i vah pedalama, kavalima i rok gitarama, tamburama i bubnjevima protkanim snažnim orkestarskim zvukom, od epskog do liričnog. Nastupi „Balkanopolisa“ postali su pravi pop-rok spektakl, sa jakim elementima simfonijskog i epskog zvuka ovih prostora, što se odrazilo i na imidž samog benda. Ekscentrične frizure i moderni kostimi kao iz Tolkinovih bajki postali su prepoznatljiv deo njihovih energičnih nastupa isto koliko i Trkuljin jedinstven glas i virtuoznost na više od 15 instrumenata.

Na koncertu Slobodana Trkulje i „Balkanopolisa“ sa slavnim holandskim Metropol orkestrom u Sava centru pre 10 godina, uspesi su se nizali sami – preko svetskih nagrada i priznanja do saradnji sa poznatim svetskim simfonijskim i džez orkestrima, duetima sa Marizom, Dalarasom, Oletom Adams, Josipom Lisac, ali i TV nastupima pred milionskim auditorijumom.

Sa Slobodanom Trkuljom, inovatorom drevnih zvučnih tradicija, razgovaramo u susret koncertu koji će biti održan u Srpskom narodnom pozorištu, prvi put nakon 17 godina.

* Da se odmah na početku razgovora vratimo na početke. Prisećate li se ovih dana, u pripremama za koncert u Srpskom narodnom pozorištu, tog vremena kada ste pre dvadeset godina svirali po novosadskim klubovima, tek završili Karlovačku gimnaziju?

– Prisećam se nekih detalja, mnogo je vremena prošlo od onda, mnogo koncerata, putovanja, raznih zemalja. Znam koliko sam uživao u sviranju tada i kako sam se radovao svakom koncertu u klubu, ali sam istovremeno osećao da treba da krenem na put, da me tamo negde čekaju novi horizonti i muzičko putovanje koje treba da se desi. Nisam ni u najluđim snovima mogao da pretpostavim kakvo će to putovanje biti i kakvu ću sve muziku stvarati.

* Mnoge ste instrumente tada sami učili da svirate. Ko vas je inspirisao da ih učite?

– Muzika koju sam u to vreme slušao mi je bila velika inspiracija da naučim instrumente na kojoj je izvođena, gajde su tad bile vrlo dominantne u pesmama koje sam slušao. Istovremeno sam uživao u džez muzici i slobodi koju nosi improvizacija, težnja za stvaranjem novog, konstantna potraga za kretanjem neistraženim zvučnim predelima, bio je to neverovatan period zamene. I dalje imam tu dečačku ljubav prema istraživanju. Dva čoveka koja su me muzički formirala kao dete su Milorad Lonić i Ivan Sabo, koji su vodili folklorni ansambl u kome sam kao dete nastupao. Oni su pomogli da razvijem ljubav prema muzici, ostalo je sve posle došlo samo.

* Koliko je za vašu karijeru bilo presudno što ste veoma uspešno pohađali studije saksofona na Amsterdamskom džez konzervatorijumu?

– Na studijama sam napokon naučio da vežbam, stekao disciplinu u radu, otkrio i naučnu stranu muzike, ali i ostvario saradnju sa jednim od najboljih orkestara sveta, mojim dragim Metropol orkestrom, dobitnicima Gremi nagrada i već više od deceniju dragim prijateljima. Zvuk Balkanopolisa je nakon saradnje sa njima postao to što je danas.

* Koji biste momenat u vašoj karijeri izdvojili da je vama lično bio najvažniji?

– Momenat kada je Balkanopolis održao koncert sa Metropol orkestrom u Sava centru, i snimanje albuma Kraljevstvo Balkanopolis u Velikoj Britaniji.

* A nastup kojeg se uvek sećate? Da li je to možda ovaj poslednji koncert u Kini? Kako ste se uopšte osećali kada ste čuli da Kinezi pevaju na srpskom?

– Ovo nije prvi put da Kinezi sa nama pevaju na srpskom, počelo je na prvom koncertu u Kini u Šangaju pre nekoliko godina. Prošle godine na novim turnejama u Kini je isto bilo fantastično, reagovali su kao da smo Bitlsi (smeh) vrištanje ispred bine, čak su probali u jednom momentu da se na nju popnu da bi došli do nas, pa je reagovalo obezbeđenje. Ima i snimak na našem Jutjub kanalu. Postoji nešto divno u tom narodu, nešto drevno i iskonsko i jako vole Balkanopolis i našu muziku. Kinezi su narod velike kulture pa je sasvim logično da prepoznaju lepotu drugih kultura. A naša je zaista izuzetna i vrlo bogata. Ubrzo nakon koncerta u Novom Sadu opet idemo u Kinu, ovaj put u Čen, gde nas čekaju novi koncerti za kinesku publiku.

* Kažete da vas još nije napustila dečačka ljubav prema istraživanju. Šta biste još želeli da istražite na polju muzike? U kom pravcu se sada kreće vaša kreativnost?

– Otvoren sam potpuno za zvuk bilo koje vrste, potpuno nesputan žanrovskim odrednicama. Stub stožernik je duh naše tradicije, emocija kojom je obojena a zvučne teksture mogu biti razne. I dalje me inspiriše zvuk orkestra spojen sa grlenom bojom glasa i pojanjem, gajdama i drugim tradicionalnim instrumentima. To je strana postojanih, drevnih zvučnih boja, strana zvuka Balkanopolisa koji živi već hiljadama godina. Kao kontrast njoj volim da koristim energiju modernog zvuka – bubnjeve, bas, električnu gitaru. Na ovoj modernoj strani odnedavno smo po prvi put počeli da dodajemo i elektroniku, intrigiraju me mogućnosti elektronskih emotivnih pejzaža. Važno je samo naći dobar balans. „Balkanopolis 2.0“ je pored simbola dve decenije postojanja i najava novog iskoraka Balkanopolisa u svet drugačijeg zvuka. Hrabro idemo dalje.

* Da li pripremate nešto posebno za publiku koja će 11. maja doći u Srpsko narodno pozorište na koncert?

– O, apsolutno. Novosadska publika čuje, oseća i doživljava muziku duboko. Pred njom ne moram da brinem da će im nešto promaći i izuzetno im je zahvalno svirati jer od prvog tona osećate da vas muzika potpuno spaja. Poseban ugođaj će biti i to što se vraćamo sa Balkanopolisom u Srpsko narodno pozorište posle punih 17 godina. Sve je spremno za ovaj poseban susret, biće to posebna energija.

Ulaznice

Ulaznice za spektakl „Balkanopolis 2.0“, u organizaciji BCMT – Balkanopolis centra za modernu tradiciju, u prodaji su na svim prodajnim mestima Eventima i na blagajni SNP-a po ceni od 1.400, 1.600, 1.800 i 2.000 dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari