"Toma" u Vranju gledaniji od "Nečiste krvi" 1FOTO: Infovranjske.rs

Kulturna javnost u Vranju oduvek je bila glavni „ocenjivač“ svih ekranizacija i pozorišnih predstava po proznim delima Borisava Stankovića.

Od „Sofke“ iz ranih šezdesetih, preko tv ekranizacije „Koštane“ Slavoljuba Stefanovića Ravasija (TV Beograd 1973.) pa sve do „Nečiste krvi“ filma Stojana Stojčića sa kraja devedesetih od koga se puno očekivalo a na kraju se desio potpuni fijasko na žalost publike i kritike.

Sa najnovijim filmom i tv serijom „Nečista krv“ mišljenja, sem retkih, su usaglašena da je reč o „kvalitetno uradjenom projektu“ koji odražava vreme i ljude iz vremena burne istorije Vranja, ljudske sudbine sa svim njihovim lomovima.

"Toma" u Vranju gledaniji od "Nečiste krvi" 2Film je u prisustvu glumaca na premijernom prikazivanju u sali Pozorišta imao svojih deset projekcija i preko dve hiljade gledalaca, duplo manje od filma „Toma“ ( 25 projekcija, oko pet hiljada gledalaca).

– Plašio sam se da će to biti mešto sa igranjem i povriskivanjem, da će se topiti od patetike i da će slavno, po običaju promašiti temu – kaže za Danas Zoran S. Nikolić, književnik iz Vranja.

Pa, ipak dodaje naš sagovornik ,“ na sreću Nanović je dobro uočio predju od koje je pisac Stanković pleo priču, a reditelj razumeo scenario“.

– Reč je o periodu kada iako  je Vranje pod stranom vlašću vreme najveće ekonomske moći u istoriji grada. Tada je ovaj grad, ako izuzmemo procenat broja stanovnika koji ne živi od poljoprivrede, srpski grad sa najvećim procentom gradjana. Za umetnost u konkretnom slučaju film, važno je to da se radi o upečatljivim ličnostima, velikih pojedinačnih drama i to je jasno vidljivo – ocenjuje Nikolić.

Suprotan stav iznosi Slobodan Jovanović, advokat iz Vranja.

– Odgledao sam film pa nemam nameru da sada gledam tv seriju. Razočarala me dramaturgija gde ima potpuno „novih“ okolnosti kojih nema u romanu Bore Stankovića. Zasmetap mi je i govor koji nije autentičan, kao i scene sa muzikom koja nije iz tog vremena. Ni jedna scena nije snimljena u Vranju kako bi oplemenila fotografiju i dala šmek autentične atmosfere – navodi Jovanović.

Studentkinja književnosti Marijana Djordjević kaže da nije bila u prilici da gleda ranije filmove radjene po delu Borisava Stankovića ali nije “ nezadovoljna najnovijom ekranizacijom“.

– Treba imati u vidu da se svaka izrada scenarija podrazumeva da ostaje glavna nit iz autentičnog dela. Meni je to dobro. Možda bih imala primedbe na govor glumaca, ali priča nosi glavnu temu do vrhunca. U svakom slučaju kroz seriju ću imati priliku da obratim pažnju na detalje – kaže sagovornica Danasa.

Umetnički rukovodilac i glumac u vranjskom pozorištu Bojan Jovanović je „zadovoljan onim što film nudi“.

– Jasno odredjena karakterologija likova za mene je od suštinskog značaja, a to je pre svega zasluga scenariste. Meni govor glumaca nije smetao, iako sam čuo primedbe od kolega, ali to je uvek refleks kada se rade filmovi ili predstave po delu Stankovića. Film zaslužuje pohvale, a to sam primetio i po reakciji stroge vranjanske publike prilikom projekcija – zaključuje Jovanović.

I ove reakcije govore da je ovo uz pozorišnu predstavu vranjskog pozorišta po istoimenom delu ovo jedna od najboljih ekranizacija dela pisca Borisava Stankovića.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari