Vladan Živković: Susrete proglasiti manifestacijom od javnog značaja 1

Bilo bi dobro da se Filmski susreti vrate u stare okvire, odnosno liče na vremena kad su bili jugoslovenski. Govorimo isti jezik, imamo isto tržište, prirodno smo povezani.

To su ljudi sa kojima delimo istu koru hleba i sa kojima smo sarađivali. Takav koncept bi pove}ao konkurenciju, što uvek dovodi do unapređenja kvaliteta umetnosti glume – kaže za „Danas“ umetnički direktor Filmskih susreta Vladan Živković.

Još prošle godine napravljen je izuzetak, kroz dodelu specijalnih priznanja za strane glumce. Ove godine već i u nazivu festivala ne postoji reč „domaći“ (film), pošto je festivalski „Statut“ pretrpeo izmene koje su omogućile da Filmski susreti postanu Festival glumačkih ostvarenja igranog filma. „U filmu „Koja je ovo država“, koji se prikazuje na festivalu u Nišu, glume i slovenački i hrvatski i naši glumci. Onda to nisu strani glumci. U sve većem broju hrvatskih filmova ima srpskih glumaca, kao i što u sve većem broju srpskih ostvarenja igraju hrvatske kolege. I „Filmski centar Srbije“, kao državna ustanova, budžetski učestvuje u proizvodnji hrvatskih filmova, sa 20 ili 30 odsto“, objašnjava Živković, dodajući da film „Koja je ovo država“, rađen u koprodukciji Hrvatske, Srbije i Poljske, spada u pet filmova koji će se prikazati u zvaničnoj konkurenciji, a koji su zaista dobri.

„To su još „Delirijum tremens“, „Ajvar“, „Šavovi“ i „Taksi bluz“, kao žanrovski film. Ostala ostvarenja na festivalu su „tako-tako“.

Sagovornik „Danasa“ dodaje da je po službenoj dužnosti pogledao sve filmove u selekciji. „Nažalost – kaže – ima onih koji ne samo da ne pripadaju festivalu, nego ne bi trebalo da pripadaju ni kinematografiji. Ali i u filmovima koji su manje kvalitetni ili ostavljaju utisak da su nedovršeni, kao i u onim najboljim, ima sjajnih glumaca i jako dobrih uloga.“

Grad Niš, dodaje Živković, značajno i iz godine u godinu podržava festival, dok je sa Ministarstvom kulture potpuno drugačije.

„Oni su za organizaciju Susreta izdvojilo svega 3,2 miliona, a za nagradu „Pavle Vuisić“ 500.000 dinara. Takve iznose organizatori – „NKC“ i „UFGS“ dobijaju godinama unazad. Istovremeno, na ovogodišnjim konkursima Ministarstva finansirane su 93 filmske manifestacije, dok ih je prošle godine podržano 68. Ti festivali ne dobijaju puno novca, ali kumulativno to nisu male pare. Pri tom je, recimo, Emir Kusturica za svoj Kustendorf na konkursu dobio 15 miliona, a po diskrecionom pravu ministra kulture još 25 miliona dinara. Takve stvari nisu korektne“, objašnjava Živković.

On misli da postoji određena nepravda prema Filmskim susretima, najstarijem ovdašnjem festivalu i jedinstvenom po svom konceptu. „Susrete bi trebalo proglasiti nacionalnom manifestacijom od javnog značaja“, misli Živković.

Nagradni fond ove godine je dupliran, objašnjava Živković, a „FCS“ je za tu namenu izdvojio 1.270.000 dinara. Laureat će uz Gran pri „Naisa“, za najbolje glumačko ostvarenje na festivalu, dobiti i novčani iznos od 700.000, a uz nagradu „Carica Teodora“ i „Car Konstantin“, za najbolju žensku i mušku ulogu, po 500.000.

Dobitnici „Povelje“ za izuzetnu žensku i mušku ulogu dobiće po 300.000, a nagrade za najbolju žensku i mušku epizodu, kao i za debitantsku ulogu iznose po 200.000 dinara.

UlazniceCena kompleta karata je 2.000 dinara. Ukoliko se ne prodaju svi kompleti karata do početka festivala, pojedinačne ulaznice će se prodavati po ceni od 400 dinara, na dan projekcije, ispred ulaza na „Letnju pozornicu“, od 18 sati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari