Aung San Su Ći: Izneverila očekivanja 1Foto: EPA-EFE HOW HWEE YOUNG

Organizacija za zaštitu ljudskih prava „Amnesti internešenel“ povukla je nagradu Ambasador savesti koju je 2009. dodelila liderki Mjanmara Aung San Su Ći, zbog, kako je navedeno, sramne izdaje vrednosti za koje se nekada zalagala.

Organizacija je „duboko razočarana time što Aung San Su Ći, kao defakto vođa Mjanmara, nije stala u odbranu muslimanske Rohindža manjine, od kojih je njih oko 700.000 pobeglo iz zemlje zbog vojnih akcija protiv njih“. Izraženo je i žaljenje što ona više „ne predstavlja više simbol nade, hrabrosti i bespoštedne borbe za ljudska prava“, napisao je generalni sekretar Amnestija Kumi Naidu u pismu liderki Mjanmara.

Aung je dobitnica i nagrade Saharov za slobodu govora (1990) ali i Nobelove nagrade za mir (1991) koju je dobila za nenasilnu borbu u korist demokratije i ljudskih prava. Novčani iznos od 1,3 miliona dolara namenila je za razvoj zdravstva i obrazovanja stanovnika Mjanmara.

Rođena je 19. juna 1945. u Jangonu, Mjanmar. NJen otac bio je defakto premijer britanske Burme ali je ubijen u atentatu 1947. Su Ći je srednju školu završila u Indiji, gde je njena mama bila ambasadorka. Studirala je politiku, ekonomiju i filozofiju na Oksfordu. Tamo upoznaje Majka Arisa, britanskog stručnjaka za butanske studije, sa kojim se venčala 1972. Imaju dva sina Aleksandera i Kima, dok im je ćerka vrlo rano preminula. Porodica je 1970. te i 1980. godine prošlog veka provela u Engleskoj, SAD i Indiji. NJen život dobija dramatičan obrt 1988. kada se vratila u Mjanmar da neguje bolesnu majku.

Iste godine ostavku je podneo dugogodišnji čelnik vladajuće Socijalističke stranke, general Ne Vin, što je dovelo do masovnih demonstracija i želje za demokratizacijom države. Demonstracije su nasilno ugušene, a na vlast je došla vojna hunta. Pod snažnim uticajem Gandijeve filozofije nenasilja Su Ći ulazi u politiku kako bi se pokrenuo proces demokratizacije. Vladajuća vojna hunta protivila se njenom delovanju pa je završila u kućnom pritvoru 1989. Iako je na opštim izborima 1990. ubedljivo pobedila njena Nacionalna liga za demokratiju vojna hunta je poništila izbore i odbila predati vlast.

Pet godina kasnije puštena je iz kućnog pritvora uz savet – da se neće moći vratiti ako napusti zemlju. Rešena da ostane nije se viđala ni sa suprugom, koji je živeo u Londonu, gde je umro 1999. Početak 2000. beleži novi kućni pritvor za Su Ći, sve do 2002. kada je puštena zahvaljujući nizu pregovora UN. Opet je uhapšena 2003. i tri meseca je provela na nepoznatoj lokaciji, nakon čega je vraćena u kućni pritvor sve do 2010. Na parlamentarnim izborima 2016. njena Nacionalna liga za demokratiju pobeđuje i Su Ći postaje defakto šefica zemlje.

O njoj su napisane brojne knjige. Irska rok grupa U2 posvetila joj je pesmu „Walk On“ 2000. NJoj u čast napisana je drama „Lady Of Burma“ izvedena u londonskom pozorištu „Old Vic“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari