Miomir Korać: Superarheolog 1Foto: Medija centar Beograd

Vest da je Ministarstvo kulture namenilo samo 700.000 dinara za istraživanja na arheološkom lokalitetu Viminacijum izaziva osećaj gorčine.

Tim arheologa na čelu sa dr Miomirom Koraćem godinama nas iznenađuje važnim otkrićima, a od Viminacijuma je napravljen lokalitet koji zadovoljava sve svetske standarde.

Dr Korać sa svojim timom godinama radi na popularizaciji arheologije i upozorava javnost na važnost čuvanja i negovanja kulturnog nasleđa…

– Sve što bi se uložilo u nas dobilo bi svoju verifikaciju i vratilo bi se. Mi imamo u proteklih par godina preko 300 zlatnih predmeta koje smo našli na Viminacijumu, koji bi svakako obogatili funduse i države i muzeja, prema tome mi smo uvek isplativa kategorija, izjavio je Korać pre nekoliko dana.

Kad se pročita ovakva izjava jednog od vodećih srpskih arheologa, postavlja se pitanje imaju li oni koji su u ovoj državi zaduženi za vođenje i osmišljanje kulturne politike i strategije u glavi ideju o tome šta su istorija, kultura uopšte, a pogotovo koliko su važni za identitet naroda. Kad njih slušate, čujete samo priču o tome koliko im je stalo do kulture.

U razvijenom svetu kome želimo da pripadamo vrhunski arheolozi su zvezde. Po muzejima Britanije, Francuske i Nemačke i Španije pravi se biznis od vekovima kradenih i švercovanih arheoloških eksponata, kolonijalne sile su pustošile sve što su mogle, ljudi stoje u kilometarskim redovima da te eksponate vide, a ova država nema novca da pomogne istraživanja naših vrhunskih stručnjaka koji su poput dr Koraća čitav život posvetili ozbiljnom radu i istraživanju na dobrobit celog društva.

To je kulturno blago Srbije koje pripada svim njenim građanima. Da bi se ono temeljno istražilo potreban je novac i država mora da nađe.

Miomir Korać je rođen 1951. u Gnjilanu jer se tamo poslom zatekao njegov otac koji je bio oficir ali se bavio ekonomijom. Rastao je uz tri starije sestre, a osnovnu školu završavao u Kragujevcu. Drugu gimnaziju i potom arheologiju završio je u Beogradu na Filozofskom fakultetu, gde je i doktorirao 1996. On i supruga Ana, filološkinja, postali su roditelji prvi put još na studijama. Imaju sina Vanju i ćerku Ninu i unuke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari