BiH će pre svega odbraniti njeni građani 1

Omer Karabeg:
Da li će se Kristijan Šmit različito ponašati od dosadašnjeg Visokog predstavnika Valentina Incka?

Nerzuk Ćurak:
Sudeći na osnovu njegovih prvih akcija rekao bih da hoće. On je najavio da će manje biti diplomata, a više političar koji pokušava iz različitih uglova da sagleda situaciju u Bosni i Hercegovini. Čini mi se da za razliku od prethodnog Visokog predstavnika Šmit ima puno karata u rukavu, ali ih zasad nije sve izvukao.

Žarko Korać:
Pred Šmitom je mnogo problema. Mislim da je najveći opstrukcija Milorada Dodika koja je u ovom trenutku veoma intenzivna. On odbija da učestvuje u zajedničkim organima BiH. Ima i jedan dodatni problem koji nije bio tako izražen proteklih godina, a to je srpski svet koji je obznanio ministar Vulin, Vučićev trbuhozborac. To nije ništa drugo nego stara Miloševićeva ideja – nametanje volje Beograda svim Srbima u regionu, pre svega u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Vučić se od te ideje nije ogradio. Mislim da će Šmit imati dosta težak posao jer je politika Beograda postala mnogo agresivnija. Skrenuo bih pažnju na dve stvari koje su se desile za poslednjih mesec i po dana. Jedna je Zakon o zaštiti ćirilice koji su zajedno donele Srbija i Republika Srpska, mada mi nije jasno ko ugrožava ćirilicu, a druga je uvođenje Dana zastave, praznika koji se zajednički slavi u Srbiji i RS. Te dve akcije vrlo jasno pokazuju regionu i Evropi da Dodik i Vučić sinhrono rade na tome da se srpski svet realizuje. Vučić je sve bliži retorici Slobodana Miloševića, naravno minus JNA i minus rat, ali to je ista priča o ugroženosti Srba u regionu koje će on da zaštiti. Tako je i počeo rat.

Karabeg:
Da li Šmit dosad nije reagovao na Dodikove izjave o otcepljenju RS zato što nema podršku, što su mu vezane ruke?

Korać:
Šmit ili stvarno nema podršku ili misli da je nema. On može da plati cenu toga što u ovom trenutku EU nije previše zainteresovana za ovaj region. Što se tiče njegovog angažmana u BiH, on se nije baš rodio pod srećnom zvezdom. Dodik ga ne priznaje, kaže da ga nije izabrao Savet bezbednosti, a njegov legitimitet je osporila i Rusija, ne samo RS. Vučić je, kao i obično kad su velike sile u pitanju, prilično nejasan. Sve u svemu, nije srećan trenutak ni za Šmita, ni za neko ozbiljnije rešavanje krize u BiH. Videćemo da li će se nešto promeniti posle izbora u Nemačkoj, da li će se EU ponovo zainteresovati za naš region.

Karabeg:
Šmit je poručio da blokada institucija nikome ne donosi dobro. Kako on misli da privoli predstavnike RS da se vrate u institucije koje su oni napustili zbog Inckovog zakona o kažnjavnanju negiranja genocida. Da li će povući taj zakon?

Ćurak:
Šmit je imao jednu sjajnu retoričku figuru – rekao je da blokiranje rada političkih institucija nije znak snage nego slabosti. Međutim, transformacija te retoričke figure u političku akciju kojom bi bi se to potvrdilo nije se desila. Želim da odam priznanje prethodnom Visokom predstavniku Incku zato što je donio zakon o kažnjavanju negiranja genocida. To što je Incko uradio je u stvari jedna vrsta testa za zapadnu civilizaciju – da li su dozvoljena najmasovnija i najgrozomornija ubistva uključujući Holokaust, genocid i ratne zločine. Da li se mi zaista vraćamo na mračni kontinent? Kao čovjek zaista sam skrhan činjenicom da su svi zastupinici Narodne skupštine RS iz srpskog političkog miljea odbili taj zakon.

Korać:
Šmit sigurno neće povući Inckov zakon jer bi to bio njegov kraj kao političara, ja čak mislim da bi ga i sklonili. On to ne može uraditi, niti to želi. Stvar je mnogo ozbiljnija. Dodik i Vučić testiraju granice do kojih mogu da idu. Pošto ne nailaze ni na kakav ozbiljan otpor, mislim da će nastaviti to da rade. Gde će ih to dovesti, to je sasvim drugo pitanje. Ja mislim da taj put ne vodi nigde i da će završiti jako loše. Ali u ovom trenutku oni deluju kao ljudi koji upravo zbog te retorike sede na vlasti i ne plaše se da će je izgubiti. Pored Beograda Dodik ima veoma ozbiljnu podršku u Rusiji. On je Rusima ekstremno važan jer sprečava BiH da uđe NATO. Naravno, njima ne odgovara ni ulazak BiH u EU, ali NATO im je ključan. Tako Rusija ima mogućnost da bude aktivna na Balkanu. Ključni igrač je, naravno, Vučić. Šmit neće moći ništa da uradi ako nema podršku vodećih evropskih zemalja u tome da se BiH konsoliduje i da postane zaista funkcionalna država.

Ćurak:
Ja mislim da je momenat za radikalnu političku kaznu. Za onu vrstu kazne koja rješava Gordijev čvor. Koja je to kazna – to bi trebalo da osmisle ljudi koji su u međunarodnoj zajednici zaduženi za BiH. To bi trebalo da bude velika gesta koja bi možda bila šokirajuća, ali koja bi pokazala da je zbiljska ambicija OHR i Visokog predstavnika da odbrane BiH kako bi se ona razvijala kao mirna i održiva zemlja na putu evropskih integracija. Mislim da smo u dosadašnjem razgovoru ispustili najvažniji faktor – Sjedinjene Države. Dobro je što je Gabrijel Eskobar, novi amarički specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, dao podršku Kristijanu Šmitu i pokazao da su SAD nedvosmisleno stale iza novog Visokog predstavnika. Jer bez snažnijeg angažmana SAD situacija u zemlji će ostati ovakva kakva je sada. Ja sam za snažni, robusni angažman SAD. Na kraju krajeva, to je zemlja koja je tvorac mirovnog ugovora za BiH i nadam se da neće dozvoliti da neke druge sile ovladaju ovom zemljom.

Karabeg:
U zaključku, može li Šmit odbraniti Bosnu i Hercegovinu?

Korać:
Sam ne može.

Ćurak:
Šmit može biti samo jedna od poluga. BiH će prije svega odbraniti njeni građani. Mi danas živimo u jednoj dionici povjesti koja nije naklonjena BiH, ali ova zemlja je dosad u svim takvim periodima izlazila kao pobjednik. U tom smislu – dobro došao, gospodine Šmit.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari