Borba za budućnost čoveka na novom rubu moći 1

Da živimo u doba nadzora više nije nikakva novost ali da se i kapitalizam odenuo u novo ruho svakako jeste.

Od ranog kapitalizma koji uz pomoć medija kreira veštačke potrebe potrošača do njegove podmukle varijante koja nas elektronski uhodi na svakom koraku u želji da zagospodari našom intimom prošao je nepun vek.

Da bi apsurd bio veći, upravo su oni koji nas danas tehnološki umrežavaju isti oni koji nas i potkradaju znajući da, jednom kad su svi aspekti našeg života postali nerazmrsivo tehnološki uvezani, više ne postoji mogućnost da im se odupremo.

Jer, savetovati, što čine mnogi, da se vratimo offlajn životu jeste poput saveta ljudima ranog XX veka da ostanu unplugged kako bi napakostili onima koji na prodaji, distribuciji i upotrebi električne energije zarađuju ogroman novac.

Ne, umesto povlačenja treba se boriti i zbog toga je od naslova nove knjige Šošane Zubof Doba nadzornog kapitalizma, možda još upečatljiviji njen podnaslov, koji zato i krasi početak ovog teksta.

Upravo tako, pred nama je odsudna bitka u kojoj je ulog ljudska priroda, a važan korak u svakoj borbi jeste priprema strategije za sukob sa moćnijim neprijateljom.

Kako je upoznavanje protivnika prvi korak u pripremi svake borbene strategije knjiga Šošane Zubof, koja se zahvaljujući IK Clio i prevoditeljki Jeleni Petrović, našla pred domaćim čitaocima, biće neizbežno polazište za svakog ko se na ovu manihejsku borbu odvaži.

Doba nadzornog kapitalizma spada u one naučne bestselere koji na svakih nekoliko godina ustalasa ne samo intelektualnu već i opštu javnost.

Zanimljivo je da je ovo tek treća knjiga harvardske profesorke emerite ali je, poput prve (In the Age of Smart Machine: Future of Work and Power) koja je doprinela da Šošana Zubof 1988. postane jedna od prvh žena koja je dobila stalno zaposlenje na Harvard Business School, snažno uzburkala duhove širom planete.

Praktično da nema prestižne medijske kuće kojoj ova autorka u proteklih dve godine nije dobila priliku da predstavi zapažanja svog višegodišnjeg istraživanja.

Na sve to, Zubof je i jedna od protagonista Netfilx dokumentarca Social Dillema, jednog od najgledanijih dokumentaraca širom sveta.

O popularnosti ove knjige dakako svedoči i pretraga u Guglu gde na upit The Age of Surveillance Capitalism, kako u originalu glasi naslov ove obimne studije, izlazi čak 300.300 rezultata, što ne bi bila neobična informacija da je reč o, ipak, naučnoj studiji ali i da se ne govori o studiji u kojoj je upravo Gugl identifikovan kao jedan od dva ključna nosioca nove, po autorki, izopačene varijante kapitalizma.

Gugl naravno, iako mu ni jedna jedina rečenica napisana u ovoj knjizi ne ide u prilog nije imao ni najmanju nameru da opstruira njenu pretragu, a i zašto bi kad su navodna transparentnost i tobožnja briga za nesputanu razmenu informacija nešto u šta nas Guglovi vlasnici neprestano uveravaju.

Međutim, dok nas u to uveravaju oni istovremeno: „polažu pravo na ljudsko iskustvo kao na besplatnu sirovinu koja se prevodi u podatke o ponašanju. Mada se neki od tih podataka koriste za unapređenje proizvoda ili usluga, ostali se proglašavaju za privatni bihevioralni višak, unose u napredne proizvodne procese poznate kao mašinska inteligencija i pretvaraju u prognostičke proizvode, koji anticipiraju kako ćete postupiti danas, sutra ili nekad kasnije. Tim prognostičkim proizvodima trguje se na novim tržištima bihevioralnog predviđanja koje zovem tržištima budućeg ponašanja“.

Da sasvim pojednostavim, Gugl i Fejsbuk pre svega, ali i niz kompanija koje su sa njima interesno povezane najveći deo svojih prihoda ostvaruju tako što kompanijama širom sveta prodaju naše buduće potrebe, omogućavajući im tako da budu spremne da nam ponude određene proizvode i usluge baš u trenutku kad su nam najpotrebniji.

Recimo, poslovnu ili neformalnu garderobu, sportsku obuću ili pak medicinsko pomagalo, jer kompanije sada znaju kada ćemo ići na važan poslovni ili ljubavni sastanak, kakve su naše sportske navike ili kakve nas zdravstvene tegobe more.

Zubof nas izveštava da se čak dešavalo da kompanije nude devojkama i ženama preparate za trudnoću u trenutku kad niko oko njih pa nekad ni one same ne znaju da su trudne.

To što se nesrećnim tinejdžerkama kasnije dešavalo da im kompanije na kuću pošalju adekvatne promotivne materijale i pre nego što su njihovi roditelji bili svesni da im je na putu unuče je možda i anegdotska ilustracija posledica nadzora kome smo izloženi ali mnogi drugi nadzirani aspekti našeg života nisu ni najmanje podložni zabavnim tumačenjima.

Naime, Zubof ističe da se kompanije koje se bave rudarenjem našeg bihevioralnog viška više ne zadovoljavaju samo time da predvide u kom momentu će nam biti potrebni određeni proizvodi ili usluge već da sada teže tome da nas praktično nateraju da ih kupimo kada njima to najviše odgovara.

Drugim rečima cilj nadzornog kapitalizma jeste da koristeći različite tehnike o kojima Zubof detaljno piše, automatizuju naše ponašanje slično eksperimentalnim pokušajima bihevioralnih psihologa sa sredine XX veka, poput čuvenog B. F. Skinera, da automatizuju ponašanje životinja.

Jedan od ključnih problema sa kojima se danas suočavamo jeste to što sami pristajemo da budemo uvučeni u nadziračku logiku, jer tako imamo lažni osećaj da uspostavljamo kontrolu nad našim životima.

Dok mi kupujemo deci ručne satove da bismo pratili njihovo kretanje, smatrajući da ih tako štitimo od opasnosti koje iza svakog ćoška vrebaju, dotle kompanije pomeraju granice nadzora sve dublje u našu intimu težeći da nas u potpunosti razgolite i na kraju dehumanizuju.

Zbog toga Šošana Zubof sa pravom strahuje nad našom sudbinom i poziva na otpor konstatujući da je na nama da iskoristimo svoje znanje, da pronađemo oslonac, da pozovemo druge da učine isto i obeležimo novi početak, te da će oni koji pokušaju da slome ljudsku prirodu uvideti da su njihove nesuđene žrtve spremne da se pobune, da imenuju neprijatelja i da ga na kraju poraze.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari