Kako da se građani bore protiv korupcije? 1

Ova publikacija nije samo jedno od svedočanstava vremena u kojem živimo, obeleženog snažnom korupcijom u čitavom društvu, već bi mogla biti i korisno štivo za one lokalne samouprave i građane u Srbiji koji žele da se suprotstave korupciji, kroz članstvo u lokalnim antikorupcijskim telima ili na druge načine.

Ona je i naš mali doprinos pravu na život bez korupcije – poručuju u uvodnoj reči publikacije Građani protiv korupcije njene autorke Zorica Miladinović i Vesna Crnogorac, inače dugogodišnje antikorupcijske aktivistkinje.

Publikacija se prioritetno bavi radom, iskustvom i izazovima kroz koje je prošao Lokalni antikorupcijski forum Niš (LAF), prvo nezavisno i funkcionalno antikorupcijsko telo na lokalnom nivou u novijoj istoriji Srbije.

Pet stalnih članova LAF bili su građani koji su morali da poseduju lični i profesionalni integritet, a nisu smeli da budu javni i partijski funkcioneri.

Izabrala ih je na javnom konkursu nezavisna komisija u kojoj nije bilo predstavnika lokalne i republičke vlasti.

Gradsko veće Niša rešenjem o osnivanju potvrdilo je njihov izbor, bez diskusije o članovima.

Sve je počelo 2011, kada je grad Niš, zajedno sa još tri grada, usvojio Lokalni plan za borbu protiv korupcije, u okviru projekta BIRODI – Lokalni planovi za borbu protiv korupcije i građanski aktivizam, kojim su takvi planovi i tela osmišljeni godinama pre nego što je to sistemski učinila država.

Formiranje LAF započeto je u vreme usvajanja Lokalnog plana, ali pokušaj nije bio uspešan zbog problema koje je, po oceni BIRODI, kao monitora i evaluatora primene tog plana, generisala tadašnja lokalna vlast.

LAF je uspešno formiran novembra 2013, ali se u svom radu susretao sa nizom smetnji koje je, po oceni tog tela, opet produkovala vlast, ovoga puta aktuelna.

Tokom bezmalo četvorogodišnjeg mandata, članovi LAF su nastojali da realizuju mere i aktivnosti iz Lokalnog plana, ali ne deklarativno i salonski, već proaktivno, kroz konkretne slučajeve.

Inicirali su postupke pred državnim organima zbog sumnje u korupciju u različitim oblastima, predlagali su razrešenje i druge mere protiv funkcionera, nudili su sistemska antikorupcijska rešenja za javni sektor, pokušavali su da pruže podršku građanima koji su ukazivali na korupciju i zbog toga bili izloženi šikani.

Zajedno sa BIRODI realizovali su projekat izrade elektronskog registra sa podacima o primanjima, ovlašćenjima, nadležnostima i imovini javnih funkcionera ili sveobuhvatni monitoring konkursa za sufinansiranje medijskih projekata od javnog interesa iz 2015.

Članovi LAF radili su, pri tom, u neuslovnoj kancelariji, koja je osam meseci bila i bez struje.

Predstavnici gradske vlasti uglavnom su ih ignorisali ili vršili pritisak, a prethodni gradonačelnik Niša sa njima nije komunicirao bezmalo dve godine, nakon antikorupcijskog dijaloga o nepravilnostima u javnim nabavkama, na kojem je bio učesnik, a i prozivan od drugih učesnika.

Većina lokalnih medija ih je cenzurisala od septembra 2015, nakon najave tog tela da će monitorisati budžetski podržane projekte i način trošenja novca građana dodeljenog na medijskom konkursu.

Uprkos brojnim izazovima, prilično posvećen, a pritom volonterski angažman članova ovog gradskog antikorupcijskog tela imao je više ili manje uspeha.

Jedan od rezultata bio je i ulazak niškog LAF u Model Lokalnog antikorupcijskog plana (LAP) za jedinice lokalne samouprave, koji je u aprilu 2017. donela Agencija za borbu protiv korupcije, a u kojem su njegova praksa i iskustvo preporučeni kao obrazac za način izbora, organizacije i rada svih budućih antikorupcijskih tela u Srbiji.

Svi gradovi i opštine u Srbiji bili su u obavezi da do 30. juna 2017. donesu LAP, a retki među njima koji su te planove već imali da ih upodobe sa Modelom.

Poslednja aktivnost članova LAF bilo je devetomesečno učešće u Radnom timu za izradu novog niškog LAP, tokom 2017. i 2018, koje je okončano njihovom ostavkom, uz obrazloženje da su predstavnici lokalne samouprave u timu opstruisali izradu plana koji bi bio u skladu sa Modelom i praksom i iskustvom niškog LAF, koji Model označava kao relevantne.

Nakon ostavke predstavnika LAF u Radnom timu, proces donošenja novog LAP potpuno je zamro, tako da grad Niš tri godine kasni sa njegovim usvajanjem. Nekadašnji lider u oblasti institucionalne borbe protiv korupcije na lokalu danas je na njenom začelju.

U publikaciji – koja će biti dostavljena i donosiocima odluka u Nišu – je navedeno da ona predstavlja još jedan pokušaj oživljavanja procesa donošenja novog niškog LAP. U njoj se, osim LAF lične karte, daju i preporuke za revitalizaciju ovog procesa, praćenje primene budućeg LAP i formiranje budućeg antikorupcijskog tela, kao i okvirni model za budući niški LAP.

Publikacija je objavljena u okviru projekta Građani Niša protiv korupcije, koji je realizovao Centar za integritet iz Niša, uz podršku Centra za istraživanje, transparetnost i odgovornost (CRTA). Izdavač publikacije je Centar za integritet, a štampalo ju je niško Grafičko preduzeće Punta.

Autorke

Koautorka publikacije Građani protiv korupcije Zorica Miladinović, inače novinarka Danasa, bivša je koordinatorka LAF Niš i jedna od osnivačica Centra za intergitet. Vesna Crnogorac, inače doktorka kulturoloških nauka i komunikologije, bivša je članica LAF i upravnica Centra za integritet. Saradnik na jednom od ukupno tri dela publikacije je Milan Jovanović, advokat i bivši pravni savetnik LAF.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari