Može li se povući priznanje kosovske nezavisnosti? 1

Omer Karabeg: O povlačenju priznanja Kosova kojim se hvali šef srpske diplomatije Ivica Dačić, a koje negira ministar inostranih poslova Kosova Bedžet Pacoli razgovaraju Enver Hasani, profesor međunarodnog prava iz Prištine i bivši predsednik Ustavnog suda Kosova, i Zoran Milivojević, bivši srpski diplomata.

Enver Hasani: Mislim da povlačenja priznanja suverene i nezavisne države ne postoji ni u praksi, ni u teoriji međunarodnog prava i međunarodnih odnosa. Reč je o akciji čiji je cilj da se umiri javnost u Srbiji u odnosu na ono što može da bude konačni ishod dijaloga Beograd – Priština.

Zoran Milivojević: Stav države mogu da izraze njen predsednik, premijer i ministar spoljnih poslova. Po pravilu, to se izražava notom. Prema tome, ono što je izraženo notom o povlačenju izraz je političkog stava države i ne može se ignorisati, bez obzira što ranija praksa poznaje malo takvih primera. Ali, to ne znači da takvih primera nema i da povlačenje nije moguće.

Hasani: Priznanje je jednostran akt koji je neopoziv. Priznanja Kosova su završena i nepovratna, uključujući i Solomonska ostrva, Surinam i druge zemlje za koje sada Srbija tvrdi da su povukle priznanja. O povlačenju bi se moglo razgovarati samo u slučaju kada bi Kosovo izgubilo suverenost, a nije. Kosovo i dan danas ima onu istu suverenost koju je steklo proglašenjem nezavisnosti. Tako da je pitanje povlačenja priznanja bespredmetno.

Milivojević: Kada suverene države, u punom međunarodno-pravnom kapacitetu, kao članice Ujedinjenih nacija, povuku priznanje, onda se to teško može ignorisati. Inače, Kosovo nije suverena država i nadam se da oko toga ne možemo da se sporimo. Ono je na osnovu Rezolucije 1244 pod protektoratom Ujedinjenih nacija. Zbog toga tamo postoje UMNIK i KFOR. Prema tome, nema govora o suverenosti Kosova kao države u punom međunarodno-pravnom kapacitetu.

Hasani: Kolega meša dve stvari – suverenost države Kosova i koliko je konsolidovan njen međunarodno-pravni status. Rezolucija 1244 i prisustvo KFOR-a ne znače da Kosovo nije suverena i nezavisna država. Na kraju krajeva, Međunarodni sud pravde je dao merodavno mišljenje o legalnosti nezavisnosti Kosova. U prošlosti je bilo mnogo slučajeva kada su države bile suverene, ali ne i potpuno nezavisne kada je reč o zakonodavnoj i sudskoj vlasti. To je bio slučaj sa Albanijom nakon balkanskih ratova sve do kraja Prvog svetskog rata, to je bio slučaj i sa Austrijom.

Milivojević: Uz sve uvažavanje gospodina profesora, potpuno je jasno da Kosovo nije suvereno i međunarodno priznato u skladu sa međunarodnim pravom. Da je drugačije, Kosovo bi bilo punopravni član Ujedinjenih nacija. To je argument koji srpska strana iznosi i mnogima postaje jasno da Kosovo ne može da se posmatra na drugačiji način.

Hasani: Međunarodni sud pravde je na argumentovan način zaključio da Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije prekršila nijednu normu međunarodnog prava i da je reč o izražavanje originalne volje jednog naroda.

Milivojević: Podsetio bih uvaženog profesora da mi imamo diplomatske odnose sa Palestinom, ali ona nije subjekt međunarodnog prava i odnosa u punom kapacitetu. Nije članica Ujedinjenih nacija. Kosovo je pod mandatom Ujedinjenih nacija i zato su tamo i UNMIK i KFOR.

Hasani: Kontekst stvaranja kosovske države je totalno različit od palestinskog. Palestina je kolonijalni problem. Najmoćnije i najbogatije države sveta, najmoćnije demokratije sveta priznale su Kosovo. Pitanje odnosa kosovske nezavisnosti i međunarodnog prava rešeno je odlukom Međunarodnog suda pravde, koji je najviši sudski organ međunarodne zajednice.

Milivojević: Ja znam da gospodin profesor misli da je ta priča završena, ali nije. Da je završena, mi o tome ne bismo pričali u ovoj emisiji.

Hasani: Mi u ovakvim i sličnim emisijama ima da razgovaramo dok smo živi. Na kraju krajeva – komšije smo. Mislim da ste pobrkali pitanje članstva u međunarodnim organizacijama, sa statusom države po međunarodnom pravu. To su dva odvojena pitanja. Ne poričem da Kosovo ima poteškoća ozbiljne prirode, ali da Kosovo iščezne kao suverena i nezavisna država, mislim da je to teško zamisliti. Jer, države, koje su stvorile Kosovo, imale su u vidu dugoročne interese. Čisto sumnjam da ti interesi ne postoje i danas.

Milivojević: Ja bih se najsrdačnije zahvalio uvaženom profesoru Hasaniju. Puno vam hvala što ste rekli da neke države, koje su stvorile Kosovo, na tome insistiraju. Vi ste sada rekli punu istinu na kojoj vam zahvaljujem od srca, zato što je to suština cele ove teme o kojoj raspravljamo.

Hasani: Znate li vi ijednu državu na svetu – uključujući i Srbiju i Grčku – da je stvorena bez podrške velikih sila. Kako je stvorena srpska država? Uz čiju pomoć? Da nije bilo ruske diplomatije i potpore Rusije i saveznika, Srbija nikada ne bi bila stvorena, kao uostalom ni Crna Gora i Grčka. Tek nakon bitke kod Navarina, kada su Britanci i Francuzi uništili flotu Ibrahim paše. Tek tada je stvorena Grčka država – posle 10 i nešto godina krvave borbe protiv Otomanskog carstva. Uzmimo albanska državu. Koliko god da su se Albanci borili, da nije bilo Austrougarske, nikada ne bi dobili državu. To se zna.

Milivojević: Ali pretpostavke za stvaranje i srpske, i grčke, i svih država, koje ste pomenuli, bile su redovne, legalne, bez ikakvih vojnih intervencija suprotnih međunarodnom pravu.

Hasani: Ne, ne. Mi smo se borili. OVK je bila pešadija NATO pakta. Ratovalo se.

Milivojević: A zašto je ona OVK sada predmet suda?

Hasani: To je druga stvar. Mi smo imali pravo da vodimo rat protiv ugnjetavanja Miloševićevog režima, ali niko, ni mi, ni vi nema pravo da ubija civile i vrši ratne zločine. To je sasvim druga stvar. I ja i svi na Kosovu se slažemo da to treba da se raščisti. Ali to nema veza sa borbom OVK na strani NATO pakta. Albanski narod na Kosovu se borio kao i srpski narod pre 100 i nešto godina, kao i crnogorski i ostali narodi koji su bili ugnjetavani.

Milivojević: Meni se potpuno sviđa što kažete – na strani NATO pakta. Intervencija NATO pakta, kao što znate, bila je mimo Ujedinjenih nacija, dakle, protivpravna.

Hasani: To je legalizovano Rezolucijom 1244.

Milivojević: Rezolucija 1244 je završila sukob, ali nije verifikovala NATO intervenciju. Treba je pročitati. To se nigde ne kaže, to ne postoji u Rezoluciji.

Hasani: A šta je Kumanovski sporazum? To je deo te Rezolucije.

Milivojević: Da, ali to je prestanak sukoba, a ne verifikacija.

Hasani: To je verifikacija. U Rezoluciji se kaže da je to tehnički ugovor vojne prirode kojim je okončan i legalizovan sukob na Kosovu. NATO je preuzeo odgovornost da štiti red i mir na teritoriji Kosova, što se tiče strane agresije.

Karabeg: Vidim da su stavovi potpuno suprotni.

Milivojević: Ne mogu drugačiji ni biti – nažalost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari