Najbolje svetske mračne priče 1

Zahvaljujući Službenom glasniku na ovogodišnjem Beogradskom sajmu knjiga svoj život u srpskom prevodu započela je edicija Noar nezavisnog američkog izdavača Akašik buks (Akašikove knjige) iz Bruklina.

Reč je antologijama gradskih krimi i mračnih priča iz različitih delova sveta. Ediciju je otvorila zbirka Istanbul noar, kojoj se nedavno pridružila i Amerika noar. Najavljene su su i noar priče iz Sankt Peterburga, Dablina i Beograda.

“Edicija Noar je čitava biblioteka njujorškog izdavača Akašik buk u kojoj je objavljeno više desetina zbirki-izbora noar priča iz velikih svetskih gradova. Reč noar u engleski, a zatim i u široku upotrebu u svim jezicima, došla je iz francuskog umetničkog žargona i vodi poreklo od termina film noir – značajnog perioda pre svega u francuskoj, ali i svetskoj kinematografiji. Uglavnom je akcenat na senci, nečemu mračnom, skrivenom, bizarnom, tajnama duše i odnosa koje otkrivamo i bivamo ih svesni u netipičnim životnim situacijama. U suštini ta reč je neprevodiva, zato se sačuvala integralno, prepuna starih i novih značenja, simbolike, krimi i triler zapleta, zločina, tajni grada i tajni karaktera… što odražavaju i priče u ovoj ediciji”, objašnjava za Danas Petar V. Arbutina, urednik Noara i izvršni direktor sektora za izdavanje knjiga Službenog glasnika.

Urednici Istanbul noara su Mustafa Zijalan i Ejmi Spangler, a knjigu objavljenu 2008, sa engleskog je preveo Andreja Stojilkov. Glasnikov Amerika noar, čiji je urednik Džoni Templ, zapravo je antologijski izbor iz Američkog noara koji obuhvata 40 knjiga sa više od 600 autora, a u prevodu Milana Đurića.

Antologije se završavaju kratkim biografijama svih autora priča. Istanbul noar ima i rečnik kulturno obeleženih pojmova, dok je Američki sadrži podatke o nagradama ovog serijala i pojedinih njegovih priča, uz svedočenje iz prve ruke Džonija Templa o prvim izdavačkim koracima Akašik buksa, koji je od starta negovao uskraćene autore izvan glavnih američkih književnih tokova.

“Koncept svake knjige i njen poetički i strukturalni postament je mikrosvet grada. Želeo sam da na mala vrata, pre Beograd noara, uvedem noar u sferu interesovanja srpske čitalačke publike. Izabrao sam Istanbul, Ameriku, Sankt Peterburg i Dablin kao četiri najindikativnija primera. Ameriku jer je to izbor iz više od četrdeset zbirki, odnosno američkih gradova. Dablin zbog Džojsa koji ga je učinio večnim, Sankt Peterburg zbog Dostojevskog, Harmsa, Puškina, Zoščenka… Moskva je prestonica Rusije, ali je Sankt Peterburg prestonica književne Rusije. Harms i Zoščenko sa svojom tamnim tonovima i senkama u prozi su svakako prethodnica noara, naravno i Raskoljnikov Dostojevskog. Peterburg Andreja Belog je jedna od najlepših knjiga napisanih o jednom gradu. Istambul je važan zbog sretanja Istoka i Zapada, pomešanosti kultura i uticaja. On je drugi Rim, ali i novi Vavilon. U raznim jezicima i karakterima skriveno je mnogo zanimljivih priča. Mene je kao urednika, pre svega, zanimao doživljaj gradova, potvrđenih u književnosti, kad je reč o nekim novim piscima”, kaže Arbutina.

Prema njegovim rečima, razlog zbog kog je baš Istanbul noar otvorio ovu Glasnikovu ediciju najbolje objašnjavaju urednici ove antologije Mustafa Zijalan i Ejmi Spangler. Oni naglašavaju da je ovaj grad „hiljadama godina unazad mesto sudara i dosluha, kulturnih lomova i spojeva“, prestonica dva carstva – Romejskog i Osmanskog, ne bežeći ni od tragova teških političkih previranja u modernoj turskoj istoriji – pokušaja stvaranja turskog identiteta, Septembarskog pogroma Grka 1955, rata sa Kurdima, vojnih udar…

Istanbul predstavljaju kao “buran i ozloglašeno prevrtljiv grad, gde je nestabilnost jedina nepromenljiva vrednost“ i u kome čovek traži utehu u humoru, što sve stvara specifično raspoloženje njegovih stanovnika, koje se neprevodivo sa turskog jezika naziva huzun“.

Kad je reč o Amerika noaru, njen urednik Džoni Templ, koji priznaje da gaji “izrazitu naklonost prema osobenosti svakog američkog grada”, upozorava da “ovaj prezentativni izbor uspeva samo da zagrebe površinu, dok se u svako od pojedinačkih izdanja nalazi još dragulja“.

Beogradski slučaj

Akašik buks uvek angažuje nekog od lokalnih urednika za svaki grad. Za Beograd je to bio Milorad Ivanović u saradnji sa Džonijem Templom iz Akašik noara. Znam za predlog autora koji bi se pojavili u Beograd noaru, ali ne znam kako izgleda konačan spisak. Jedno od pravila edicije je da knjiga prvo mora da izađe u Americi. Kad budem video taj primerak moći ću da odgovorim na pitanje čije su priče u Beograd noaru – kaže Arbutina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari