Najupečatljivije priče o velikim slikarima i vajarima 1

Knjiga Tajni život velikih slikara i vajara Elizabet Landej, koja se nedavno pojavila u izdanju IK Evro Book, u prevodu Mila Pitakija, predstavlja zbirku necenzurisanih portreta velikih umetnika (slikara i vajara) sa svim škakljivim detaljima iz njihovih privatnih života.

Neki od umetnika koji imaju svoj intrigantni portret u ovoj knjizi su Frida Kalo, Pablo Pikaso, Vinsent van Gog, Leonardo da Vinči, Karavađo, Edvard Hoper, Mikelanđelo, DŽordžija O’Kif… „U ovoj knjizi sam sakupila najupečatljivije priče o velikim slikarima i vajarima – sve one pikanterije koje će vaši nastavnici likovnog preskočiti. Naravno, morala sam da budem selektivna. Velika umetnost nije počela renesansom, niti se završila smrću Endija Vorhola, a i ne svodi se na radove ova trideset dva pojedinca. Odabrala sam umetnike koje ćete gotovo sigurno prepoznati – one čije slike i skulpture ispunjavaju našu svakodnevicu, odštampane na podlogama za miša, olovkama, cegerima i plakatima“, objašnjava autorka u uvodu knjige, kojoj su dodatni šarm dale ilustracije Marija Cuka.

Od Leonarda (navodnog sodomite) do Karavađa (osuđenog ubice) i Edvarda Hopera (navodnog nasilnika), Tajni život velikih slikara i vajara donosi sablažnjive, sočne i smele priče koje se kriju iza života nezaboravnih umetnika iz celog sveta. „Jeste li znali da Mikelanđelovi šegrti nisu mogli da rade s velikim majstorom zbog miomirisa koji su se oko njega širili; da je Vinsent van Gog imao običaj da jede slikarske boje i to pravo iz tube; da je DŽordžija O’Kif volela da slika kod majke rođena. Ovo je lekcija iz istorije umetnosti koju nikad nećete zaboraviti“, stoji, između ostalog, u preporuci izdavača za ovu knjigu.

„Naravno, nemojte dozvoliti da vam ti silni tračevi pokvare mišljenje o umetnosti. Čovek može da slika kao da ga je sam Bog nadahnuo, a da pritom bude pravi krelac. S druge strane, kad se upoznate sa iskušenjima i traumama kroz koje su mnogi umetnici morali da prođu, možda ćete bolje razumeti njihov konačni uspeh, a biografske pojedinosti mogu da osvetle nejasne kompozicije iz novog ugla“, dodaje autorka. Elizabet Landej je novinarka specijalizovana za umetnost i arhitekturu. Piše kolumne za časopis mental_flos. Živi u Fort Vortu u Teksasu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari