Martin Luter King, američki baptistički sveštenik i planetarno poznati borac za građanska prava, verovao je da je biblijska, bezuslovna i nesebična ljubav jedan od glavnih preduslova za prevazilaženje rasnih tenzija, što je početkom šezdesetih godina prošlog veka predstavljalo novost u Sjedinjenim Državama i većem delu sveta, gde je reč „raznolikost“ bila gotovo nepoznata reč.


Mada je za života bio na udaru žestokih kritika tadašnjeg režima SAD, o čemu govori i podatak da su ga agenti FBI neretko pratili i prisluškivali, postao je jedan od simbola te zemlje i afroameričke zajednice. Gotovo 730 većih i manjih gradova u SAD danas ima ulicu koja nosi njegovo ime, a nekadašnji američki predsednik Džimi Karter odlikovao ga je posthumno Predsedničkom medaljom slobode.

Ideje koje je zagovarao Martin Luter King temeljile su se na načelu nenasilne borbe i građanske neposlušnosti, „receptu“ Mahatme Gandija. „Nenasilje je moćno i pravedno oružje“, naglašavao je na demonstracijama, predavanjima i molitvama, što je slušaocima davalo nadu da će biti okončana sramna praksa vrednovanja ljudi na osnovu boje kože. Govor koji je održao 28.avgusta 1963. na stepenicama Linkolnovog memorijala tokom mirnog marša na Vašington, kasnije nazvan „Imam san“, smatra se jednim od najznačajnijih trenutaka u borbi za jednakost Afroameričkog pokreta za građanska prava. Naredne godine uručena mu je Nobelova nagrada za mir i ukinuta su neka ograničenja za Afroamerikance.

Četvrtog aprila 1968. svet je uzdrmala vest da je Martin Luter King ubijen u Memfisu, a jedan novinar napisao je da je sa njime umro i princip nenasilja. Ipak, više je onih koji tvrde da su njegove poruke izdržale sud vremena, te poslužile kao smernica za SAD i ceo svet, kada je reč o poštovanju građanskih prava. Kao argument za to, navodi se da su Sjedinjene Države pre tri godine dobile „crnog“ predsednika, kao i da hiljade pripadnika nacionalnih manjina obavlja značajne poslove. Spomenik koji će biti otkriven 28.avgusta u Vašingtonu poslužiće kao još jedan podsetnik na značaj „sna“ koji je imao znameniti borac za prava „poniženih i uvređenih“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari