Beograd i Priština pregovaraju na "Rambujeu dva" 1Foto: Twitter

Postoje realne šanse da „kosovski čvor“ bude raspleten organizovanjem međunarodne konferencije na kojoj bi Beograd i Priština pregovarali uz učešće „najvećih svetskih igrača“, saznaje Danas nezvanično od predstavnika najviših diplomatskih krugova na Zapadu.

FoNaši sagovornici preciziraju da bi na takvom skupu, pored zemalja „kvinte“ – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Nemačke, Francuske i Italije, učestvovali predstavnici Rusije, „a ne isključuje se ni mogućnost učešća Kine i, čak, Turske“.

„Međunarodna konferencija najvišeg nivoa, koja bi zapravo predstavljala novi Rambuje, odnosno Rambuje dva, mogla bi da bude održana u nekoj državi Zapada ili na neutralnom terenu poput Švajcarske. Budući da bi najveće svetske sile razmatrale načine da se konačno u potpunosti normalizuju odnosi Beograda i Prištine, ne mogu se izbeći poređenja sa pregovorima u Rambujeu, iako bi srpske vlasti, predvođene predsednikom Aleksandrom Vučićem, više volele da to bude neka vrsta novog Dejtona, jer je Dejtonski sporazum doveo do stvaranja Republike Srpske. U svakom slučaju, i za samog Vučića bi bilo bolje da sporazum o rešavanju kosovskog pitanja bude postignut na skupu najkrupnijeg formata, a ne u nekoj briselskoj kancelariji“, ukazuju diplomate.

Kako Danas saznaje, Nemačka ne krije nezadovoljstvo „dosadašnjim tokom i dinamikom Briselskog dijaloga Beograda i Prištine“. „Nemci imaju brojne primedbe na rad posrednice u dijalogu, visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Federike Mogerini, ali i komesara EU za susedsku politiku i pregovore o proširenju Johanesa Hana. Mogerini se, pre svega, zamera što ne vodi u dovoljnoj meri takozvanu šatl diplomatiju, koja je prethodila postizanju Dejtonskog sporazuma“, objašnjavaju naši izvori.

Prema rečima dobro obaveštenih sagovornika Danasa, Berlin nije odustao od ideje da imenuje specijalnog izaslanika „koji bi bio zadužen isključivo za Briselski dijalog“. „Izbor će, verovatno, pasti na nekog bivšeg nemačkog zvaničnika, koji je poštovan i u Berlinu, Briselu, Vašingtonu, ali i u Moskvi“, kažu diplomate.

Naši sagovornici otkrivaju da je „inicijalna kapisla“ za ideju o održavanju „Rambujea dva“ bio nedavni sastanak „kvinte“ u NJujorku i da je, po svemu sudeći, „ključ“ za rešavanje kosovskog pitanja „u rukama Amerikanaca“.

„Za razliku od Nemaca, koji i dalje neće ni da čuju da se kosovski čvor razmrsi podelom Kosova ili razmenom teritorija, već smatraju da bi Priština trebalo da dobije stolicu u UN, za Amerikance rešenje koje bi podrazumevalo da Srbija dobije sever Kosova i manastire uopšte nije neprihvatljivo. Takva podela Kosova išla bi naruku i Beogradu“, ističu diplomatski izvori Danasa.

Kako Danas saznaje, kosovski premijer Ramuš Haradinaj je prilikom posete Nemačkoj pomenuo da bi Priština prihvatila i rešenje koje bi podrazumevalo razmenu teritorija između Srbije i Kosova, „ali da Berlin smatra da bi to otvorilo Pandorinu kutiju na Zapadnom Balkanu“.

„Za razliku od prethodne faze u pregovorima o Kosovu, kada se očekivalo da će Nemačka odigrati presudnu ulogu u postizanju sporazuma, sada su oči svih na svetskoj sceni uprte u SAD. U tom kontekstu, primetno je da se u poslednje vreme javno diskredituje Briselski dijalog, i to ne samo od strane Beograda i Prištine, već i od strane država članica EU, čime se, verovatno, utire put za organizovanje velikog međunarodnog skupa o Kosovu“, napominju diplomatski izvori Danasa.

Pojedini učesnici pregovora u Rambujeu, koji su vođeni februara 1999. u pokušaju da se reši kosovsko pitanje, za Danas nezvanično komentarišu da bi na budućoj međunarodnoj konferenciji trebalo izbeći greške zbog kojih su propali ti pregovori.

„Najkrupniji propust mirovnog skupa u Rambujeu odnosio se na činjenicu da se delegacije Beograda i Prištine nikad nisu srele direktno, već su poruke kosovskih Albanaca prenosili Amerikanci i što je Beograd bio ucenjen da mu se loše piše ako ne prihvati predloženo rešenje. Na kraju su pregovori propali jer nije prihvaćen aneks vojnog sporazuma, i Srbija je bombardovana, a problem Kosova nije rešen. Dakle, da bi se izbegla takva greška, potrebno je da se ovoga puta ne vrši pritisak ni na jednu od strana, u smislu da se ne preti Beogradu da će biti zakočen njegov put ka EU ako ne prihvati ponuđeno rešenje, a najbolje bi bilo da se na tom skupu razgovara ne samo o Kosovu već i šire o Zapadnom Balkanu, koji je i dalje izrazito trusna zona“, poručuju izvori Danasa.

Vučić: „Moguć novi tip dijaloga“

Saznanja Danasa potvrdio je indirektno i predsednik Vučić, koji je izjavio juče da „očekuje nastavak dijaloga ili, kako je rekao, novog tipa dijaloga, o normalizaciji odnosa sa Prištinom do kraja juna“. „Što da budu uključene samo zemlje koje priznaju nezavisnost Kosova. Da li je moguće doneti rešenje bez SAD i Rusije? Nije realno. Te zemlje moraju biti obaveštavane i saglasne s tim, što bi bio eventualni dogovor“, rekao je Vučić, preneo je RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari