Elektori mogu da donesu pobedu Trampu nad Bajdenom 1Tramp i Bajden: Predsednička debata Foto: Beta/AP/Morry Gash

Najnovija istraživanja javnog mnjenja sprovedena širom SAD pokazuju da je demokrata Džozef Bajden u prednosti nad aktuelnim predsednikom, republikancem Donaldom Trampom, u “trci” za “ulaznicu” za Belu kuću na novembarskim izborima.

Ipak, poznavaoci prilika saglasni su da je situacija krajnje neizvesna. Kao argument za takvu tvrdnju, uglavnom se navodi da je Hilari Klinton, koja je predstavljala “demokratski tabor” na izborima 2016. prema svim anketama bila u vođstvu nad Trampom tokom čitave kampanje, ali da je na kraju izgubila zbog glasova elektorskog koledža.

U tom kontekstu, smatra se da bi “elektori” mogli i ovoga puta da predstavljaju “tas na vagi”, koji će omogućiti dosadašnjem šefu države da porazi rivala.

Vratimo se u tu 2016. godinu – Hilari Klinton dobila je na izborima 65,7 miliona glasova, a za Donalda Trampa, uglavnom smatranog “političkim autsajderom” i na “domaćem
terenu” i na međunarodnoj sceni, glasalo je 62,9 miliona “običnih” Amerikanaca.

Ipak, Tramp je bio pobednik “na kraju dana”, jer je prikupio 304 glasa “elektorskog koledža” (za pobedu je potrebno najmanje 270 takvih glasova), dok su Klinton podržala 232 elektora.

Sistem elektora uspostavljen je američkim Ustavom. Prema važećoj proceduri, svaka država SAD bira svoje predstavnike – elektore, kako bi glasali za kandidata koji je dobio većinu glasova u toj državi. Broj elektora u svakoj državi jednak je broju predstavnika u Kongresu.

To znači da države sa većim brojem stanovnika imaju više elektorskih glasova, a one slabije naseljene “vrede” manje glasova. Veruje se da će i ovoga puta rezultat glasanja odlučiti takozvane “kolebljive države” (“swing states”), gde ni demokrate ni republikanci po pravilu nemaju snažno uporište među glasačima.

Istraživanja javnog mnjenja, sprovođena neposredno uoči predsedničkih izbora, održanih 8. novembra 2016, uglavnom su davala znatnu prednost Hilari Klinton nad Donaldom Trampom kada je reč i o elektorskim glasovima.

Ilustracije radi, procenjivalo se da će Klinton imati “stabilna” 203 elektorska glasa, a Tramp svega 164 “stabilna glasa”.

Između ostalog, smatralo se da će “gotovo sigurno” demokratskoj kandidatkinji “otići” elektorski glasovi iz Ilinoisa (20 glasova elektora), Nju Džersija (14 glasova), Vašingtona (12 glasova), Roud Ajlanda (4 glasa), Delavera (3 glasa), a da “snažnu podršku” uživa u Masačusetsu (11 glasova), Kaliforniji (55 glasova), Havajima (4 glasa), Verrmontu (3 glasa), Njujorku (29 glasova), Distriktu Kolumbija (3 glasa), kao i u Merilendu (10 glasova). Među države koje su, kako se tvrdilo, “naginjale Hilari Klinton” bile su svrstane: Viskonsin (10 glasova), Minesota (10 glasova), Oregon (7 glasova), Konektikat (7 glasova)…

Što se Trampovog rejtinga iz 2016. tiče, u završnici kampanje, tvrdilo se da će “gotovo sigurno” on dobiti elektorske glasove iz Indijane (11 glasova), Teksasa (38 glasova),

Misurija (10 glasova), Jute (6 glasova), Montane (3 glasa), Južne Dakote (3 glasa), Tenesija (11 glasova), Aljaske (3 glasa), Kanzasa (6 glasova), Nebraske (1 glas), da “snažnu podršku” uživa u Luizijani (8 glasova), Alabami (9 glasova), Kentakiju (8 glasova), Nebraski (4 glasa), Ohlahomi (7 glasova), Vajomingu (3 glasa), Misisipiju (6 glasova), Arkanzasu (6 glasova), Ajdahu (4 glasa), Severnoj Dakoti (3 glasa), i Zapadnoj Virdžiniji (5 glasova). Među države koje su, tvrdilo se tada, “naginjale Trampu”, bila je svrstana samo Južna Karolina (9 glasova).

I u prethodnoj izbornoj kampanji navođene su “kolebljive države”, koje “nose” 171 elektorskih glasova.

Na toj listi našli su se: Florida (29 glasova), Ohajo (18 glasova), Mičigen 16 glasova), Pensilvanija (20 glasova), Nju Hempšir (4 glasa), Mejn (2 glasa), Severna Karolina (15 glasova), Virdžinija (13 glasova), Džordžija (16 glasova), Kolorado (9 glasova), Nevada (6 glasova), Novi Meksiko (5 glasova), Arizona (11 glasova), Ajova (6 glasova). Veruje se da se  i sada potcenjuje podrška republikanskom kandidatu upravo u navedenim državama SAD, baš kao što je bio slučaj 2016. godine.

Pritisak dela javnosti

Elektori su se  pre četiri godine našli pod pritiskom dela američke javnosti da “odbace” Trampa i podrže Klinton, ali to se nije desilo. Snažan otpor republikanskom kandidatu tada su pružale pojedine holivudske filmske zvezde, demonstranti su se okupljali u prestonici države Vašingtonu, a internetom su “kružile” peticije elektorima sa zahtevom da podrže bivšu državnu sekretarku da dobije predsednički mandat, ali je na kraju pobedio republikanski kandidat.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari