Diskretni bojkot Crne Gore 1Foto: EPA/ SASA STANKOVIC

Bojan Klačar, analitičar CeSID-a, na društvenoj mreži Tviter postavio je analizu predsedničkih izbora 24. septembra 2000. na kojima je pobedio Vojislav Koštunica i koji su bili uvod za Peti oktobar: „Ulog za Miloševića je bio ogroman: Hag, imovina, nepočinstva.

Rečju, grčevita borba. Izbori za Veće građana su raspisani u skladu sa zakonom, dok je izborima za Veće republika faktički prekršen Ustav SRJ jer je uveden neposredan izbor, čime je ravnopravnost CG prestala da postoji.

Za te promene su glasali: SPS, JUL, SRS iz Srbije i SNP i SNS iz CG. Protivili su im se opozicija u Srbiji odnosno Vlada i parlament Crne Gore.

Istim promenama Ustava od 6. jula 200. godine, uveden je i neposredni izbor predsednika SRJ. Zanimljivo je da je uvedena mogućnost reizbora (koja nije bila), dok, za razliku od predsednika Srbije, nije postojala ni klauzula od 50 odsto izašlih birača.

Dakle, ideja je bila da se predsednik može lako da izabere a da se vrlo teško smeni jer je predviđen čitav niz veoma zahtevnih uslova: Ustavni sud, pa 2/3 u oba doma Savezne skupštine.

Ukratko, sve promene su imale za cilj da se izabere Milošević i da na toj poziciji ostane i posle 2001. godine.

Crna Gora nije prihvatila te amandmane ali nije ni zabranila da se izbori održe u CG zbog opasnosti od eskalacije od sukoba. Te izbore je, mahom, organizovao SNP i bili su na ivici regularnosti (lično iskustvo). Crnogorska vlast je pozivala diskretno na bojkot tih izbora. Inače, veoma je teško naći slučaj slučaj da je neka federalna jedinica odbila da prizna izbore a da se oni odigravaju na njenoj teritoriji.

Vratimo se na Miloševića. Već sam rekao da je njegovu kandidaturu „podržalo“ više od milion i po birača. Savezna izborna komisija nije dozvolila DOS-u da se uvere u validnost tih potpisa.

Ista ta Komisija je, zapravo, bila sve samo ne nepristrasan organ za sprovođenje izbora. Tako su oči izbora odlučili da na biračka mesta šalju samo jedan birački spisak uprkos 4 ili 5 izbora a istovremeno su ukinuli zakonska ovlašćenja lokalnim komisijama u zaštiti izbornog prava

SIK je objavio da je uoči izbora upisano 7.861.327 birača, što je za skoro 200 hiljada više u odnosu na 1997. Paradoks tek sledi: SIK objavljuje rezultate izbora i saopštava da je broj upisanih birača manji od 7,3 miliona, što je za 600 hiljada manje u odnosu na period pre izbora!!

SIK je Uputstvom dozvolio samo stranim posmatračima da posmatraju izbore, ne i domaćim! Da stvari ne valjaju po vlast, znalo se i po tome što se SIK prvi put oglasio tek 26. septembra uveče. Prvi put u istoriji (ali stvarno prvi put), ovo su bili izbori čiji su zvanični rezultati bili publikovani više puta!… E onda se dešava ludilo: Savezni ustavni sud na današnji dan pre 18 godina usvaja Koštuničinu žalbu, što znači i poništavanje napred iznetih rezultata izbora koje je objavio SIK. To je de facto značilo ponavljanje izbornog procesa. Usledio je 5. oktobar i SIK se oglašava 7. oktobra u kome objavljuje nove konačne rezultate izbora kojima se konstatuje pobeda Vojislava Koštunice u prvom krugu.

Brojevi su na kraju rekli: Koštunica 2.470.304 ili 50,24 odsto i Milošević 1.826.799 ili 37.15 odsto. Budući predsednik Srbije iz 2012. godine, Tomislav Nikolić je osvojio tada 289.013 glasova ili 5,88 odsto“, podseća Bojan Klačar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari