Evropska unija nastoji da bolje kontroliše granice 1Foto: Freeimages - Päivi Tiittanen

Medijska interpretacija mere Evropske unije za putovanja građana Srbije ali i ostalih država Zapadnog Balkana u šengenski prostor, koja bi trebalo da stupi na snagu 2020. godine, a predviđa onlajn registraciju i izdavanje odobrenja, još od 2016. godine, kada je najavljena, ide u smeru spektakularnih najava da EU ponovo uvodi vize.

U skladu sa tim preovlađujućim, medijski stvorenim utiskom u javnom mnjenju, idu i reakcije pojedinih srpskih zvaničnika, poput Ivice Dačića, ministra spoljnih poslova, koji je pre par meseci izjavio da bi on svima „udario reciprocitet“. „I kada je reč o vizama, taksama, poniženju naše države… Kad bi se tako osećali, drugačije bi se ponašali“, rekao je Dačić.

Ono što, međutim, kao razlog najjače stoji iza odluke o onlajn registraciji i odobrenju za putovanje u države EU, jeste izbeglička kriza koja je 2016. godine, kada je i predložena navedena mera EU, po prvi put u značajnoj meri potresla svet, razume se, na različite načine. Međutim, kako za Danas objašnjavaju sagovornici iz Brisela, on lajn procedura bila je planirana i pre izbegličkog talasa, ali ju je drastično povećan ulazak građana iz zemalja takozvanog trećeg sveta, ubrzao u kontekstu priprema i početka primene.

Sagovornici Danasa objašnjavaju da je „onlajn procedura dodatna administrativna kontrola ulaska u zemlje Šengena, koju su, recimo, pre nekoliko godina, Amerikanci uveli u dosta rigoroznijem smislu za države EU, kojima ne treba viza za ulazak u Sjedinjene Američke Države“. Oni ističu da će tom registracijom Evropska unija hipotetički bolje kontrolisati svoje granice. Mogućnost odbijanja jeste prisutna, kažu sagovornici Danasa, u slučajevima ako je neko već dobio neku vrstu zabrane ulaska u EU. Za najveći broj građana, ovo će biti vrlo jednostavna procedura. Takođe, ta on lajn dozvola će se tražiti jednom, važiće za celu Šengen zonu i važiće tri godine. Tokom tog perioda, u šengenski prostor biće moguć neograničeni broj ulazaka.

Građani zemalja van Šengenske zone, uključujući Srbiju i druge države Zapadnog Balkana, plaćaće dozvolu za ulazak u zemlje koje ovoj zoni pripadaju – sedam evra.

Odluku o naplati ulaska u Šengen zonu potvrdili su prošle godine ambasadori EU, a da bi stupila na snagu, to treba da učine i Evropski parlament i Savet ministara EU. Predlog o uspostavljanju novog Evropskog sistema za odobravanje putovanja nastao je 2016. godine. Novi sistem putovanja odnosiće se na više od 60 zemalja sveta čijim stanovnicima je omogućeno bezvizno putovanje u zemlje EU, uključujući SAD i Kanadu. Informacije o onome ko se prijavi za put u EU, automatski će se obrađivati prema EU i relevantnim bazama podataka Interpola, kako bi se utvrdilo da li postoji osnov za eventualno odbijanje zahteva za putovanje. Ako se utvrdi da nikakvih smetnji nema, dozvola se izdaje automatski i brzo. To je između ostalog javnosti saopšteno iz Evropskog saveta. Rok za izdavanje ili odbijanje prijave za putovanje je najkasnije 96 sati nakon podnošenja prijave ili, ako su u međuvremenu tražene dodatne informacije, 96 sati nakon prijema tih informacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari