Les: Razgraničenje ne mora da znači rat 1Foto: Medija centar

Zapad gubi sposobnost i volju da oblikuje razvoj Balkana, a jedan od razloga za to je kriza u Evropskoj uniji, koja se iz finansijske pretvorila u političku, što je proizvelo nepoverenje u liberalnu ideologiju na kojoj je EU utemeljena.

To je poručio Timoti Les, direktor tink-tenka Nova Evropa za procene političkih rizika i istraživač na Geopolitičkom forumu Kembridž univerziteta, na međunarodnoj konferenciji „EU i Zapadni Balkan – Povratak realpolitike“, koju je organizovao istraživačko-izdavački centar Demostat.

Govoreći o posledicama koje politički potresi u Evropi imaju na region Zapadnog Balkana, Les je ocenio da formalna politika proširenja EU formalno postoji, te da političari regiona za sada imaju dovoljno „materijala“ da taj „san“ održavaju živim.

– Međutim, taj san je u suštini mrtav i nema proširenja EU na Zapadni Balkan. Kriza u Uniji će se narednih godina samo pogoršavati, što će kulminirati zapadanjem njene ekonomije u recesiju. To će se dogoditi zbog toga što su njeni lideri propustili priliku da formiraju čvrstu fiskalnu uniju nakon poslednje globalne ekonomske krize. Evropska unija neće preživeti novu ekonomsku krizu – ubeđen je Les.

Kada su u pitanju pregovori Beograda i Prištine, on pozdravlja napore Aleksandra Vučića i Hašima Tačija da, kako je kazao, ponovo povuku crte srpsko-kosovskih granica, jer smatra da bi Balkan trebalo da bude organizovan po principu „nacija-država“. Les takav stav obrazlaže na način da na prostoru Zapadnog Balkana postoji konflikt usled neusklađenosti političkih i fizičkih granica, zbog toga što države na ovom prostoru nisu zaokružile svoje nacije.

– Zbog toga se i manjine u ovom delu Evrope osećaju kao da su zarobljene u tuđim državama. Zapad treba da pusti narode na Balkanu da formiraju svoje „države-nacije“. LJudi ovde treba da se zapitaju treba li da nastave sa politikom proširenja koja nije funkcionalna, ili da se okrenu ostvarivanju svojih dugogodišnjih aspiracija – kazao je Les.

Prema njegovom viđenju, „granice nisu fiksirane za večnost“, i zato bi odgovorni političari morali da prihvate realnost da je, na primer, Bosna i Hercegovina neodrživa tvorevina, kao i to da Srbi još od Dejtonskog sporazum iz nje žele da izađu, kako bi se ujedinili sa Srbijom ili bili nezavisna država.

– Ja sam ipak optimističan i smatram da promene granica na Balkanu ne moraju nužno da izazovu rat. Teškoća je u tome što postoje političari koji sprečavaju one koji žele da kroz pregovore dođu do rešenja. Takođe, nedostaje i intervencija Zapada. Na primer, Sjedinjene Države kažu da će prihvatiti svako rešenje oko koga se dogovore Beograd i Priština, a da zapravo nisu izvršile nikakav diplomatski pritisak na Srbiju i Kosovo da postignu dogovor – naveo je Les.

On je poručio Srbima da je Kosovo izgubljeno 1999. godine, te da zato treba da spasu ono što mogu i da se izvuku iz ponižavajuće situacije u kojoj se nalaze. Les je rekao da razume i one koji tvrde da je Kosovo i dalje srpsko, ali da takve ljude demantuju činjenice na terenu.

– Na toj teritoriji u apsolutnoj većini dominiraju Albanci a to je polazna tačka za sve ostalo. Zbog toga pitam one koji žele da vrate Kosovo, na koji način misle da se dogovore sa dva miliona Albanaca koji tamo žive – ukazao je Les.

Na kraju, on je zaključio da je krajnje vreme da lideri država na Zapadnom Balkanu prepoznaju pravac u kome ovaj region ide te da, uz pomoć stranaca, donesu odluke koje će sprečiti rat u budućnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari