Levica Srbije nastavlja da postoji, ali se neće politički angažovati 1Foto: Miroslav Dragojević

Levica Srbije će nastaviti da postoji, ali se neće politički angažovati, već će kao udruženje građana baviti teorijskim radom – poručuje za Danas novoizabrani potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović.

On objašnjava da Levica Srbije ni do sada u formalno-pravnom smislu nije bila politička stranka, već je po zakonu predstavljala udruženje građana. Stefanović podseća da je za učešće na izborima dovoljno formirati grupu građana.

– Levica Srbije je bila i ostaje udruženje građana. Mi smo svi kolektivno ušli u Stranku slobode i pravde, ali udruženje tim činom nije prestalo da postoji. Levica Srbije je kao takva jedna od osnivača Saveza za Srbiju, tako da to nema veze sa prelaskom u Stranku slobode i pravde – navodi Stefanović.

On dodaje da Levica Srbije u budućnosti neće biti aktivna u izbornim procesima, ali će se kao udruženje i dalje baviti teorijskim radom i razvijanjem različitih politika na levom političkom spektru.

Upitan kako su članovi Levice Srbije reagovali na priključenje Stranci slobode i pravde, Stefanović odgovara da su takvu odluku doneli svi organi Levice, te da se o tome glasalo u dva navrata i da nije bilo nikakvih problema.

– Normalno je da su svi dobrodošli, jer su u okviru programa Stranke slobode i pravde sadržane i ideje Levice Srbije u najvećoj mogućoj meri. Ideološki i programski to jeste naša kuća u punom smislu – ističe Stefanović.

On kaže da svaki član Levice Srbije, po našem Ustavu i zakonu, može da odluči da li želi da se učlani u SSP jer, ponavlja, Levica u pravnom smislu nije stranka.

– Mi iz Levice Srbije prilikom izrade programskih akata doprineli smo tome da novoformirana stranka ima vrlo jasno usmerenje ka rešavanju problema čoveka. Kroz politiku, kao i kroz ekonomski, socijalni i spoljnopolitički program, vidi se da je to u skladu sa našim ličnim, kao i sa opredeljenjima našeg udruženja – naglašava Stefanović.

Podsetimo, Levica Srbije nastala je 2015. izdvajanjem jedne frakcije iz Demokratske stranke, nakon ideoloških razmimoilaženja između Borka Stefanovića i tadašnjih funkcionera DS-a. Levica Srbije samostalno je učestvovala na parlamentarnim izborima 2016. godine i osvojila 0,94 procenta, ili 35.710 glasova građana.

Sastav SZS

Za osnivanje stranke potrebno je 10.000 overenih potpisa građana – od devet članica osnivača opozicionog Saveza za Srbiju, stranka su Dveri koje su uspele da skupe potpise i registruju se za izbore 2016, Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića to je uspela 2013 godine. Narodna stranka Vuka Jeremića i Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa nastale su preimenovanjem neke od već postojećih i ranije registrovanih stranaka. Kod Narodne stranke se navodi da je skupljanje potpisa izostalo jer je „time je skraćena procedura prikupljanja potpisa za osnivanje političke stranke i izbegnuta moguća uzurpacija imena“.

Najstarija je – 29 godina na političkoj sceni – Demokratska stranka. Ostali osnivači su ili udruženja za čije osnivanje je potrebno da se udruži nekoliko građana, jedan je sindikat Sloga, a pretvaranje u stranku najavila je i Zdrava Srbija Milana Stamatovića. P. D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari