Majstorović: Proširenje ispod radara 1Foto: FoNet/Nenad Djordjević

Politika proširenja Evropske unije (EU) nije napuštena, ali će se voditi „ispod radara“, izjavio je u intervjuu FoNetu predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP) Srđan Majstorović, koji smatra da „zemlje Zapadnog Balkana, sa izuzetkom Makedonije, nisu dovoljno posvećene reformama“.

On je, u okviru serijala Kvaka 23, novinarki Danici Vučenić rekao da samit u Sofiji ne bi trebalo posmatrati izolovano, jer je to bio samo jedan od važnijih skupova koji će tokom ove godine biti posvećeni i politici proširenja.

Pozivajući se na Deklaraciju Samita koja „pozdravlja i tekst Strategije Evropske komisije (EK) vezanu za verodostojno proširenje EU“, Majstorović je ocenio da „postoji prirodan nastavak jednog sveobuhvatnog pristupa proširenju, iako se ne pominju rokovi“.

On, ipak, predviđa da je 2019. „izgubljena“ za politiku proširenja, imajući u vidu teške teme koje će biti na dnevnom redu, počev od Bregzita i izbora za Evropski parlament, do formiranja insititucija EU u drugoj polovini godine.

„U takvom kontekstu jako je teško pričati o proširenju, imajući u vidu koliko je to zapaljiva tema, posebno za populiste u državama članicama, koji sigurno žele da iskoriste ovu temu da prođu što bolje na evropskim izborima“, procenjuje Majstorović.

Upitan o stavu predsednika Francuske Emanuela Makrona, koji poziva na „oprez“ prilikom proširenja, jer smatra da su prethodna proširenja „oslabila EU“, Majstorović uzvraća da EU nije „oslabljena proširenjem“.

Prema njegovom objašnjenju, to se vidi na primeru „ekonomskih pokazetelja u starim i novim članicama, jer su svi izvukli korist“, što je „win-win situacija gde su svi pobednici“.

„Ne bih rekao da je proširenje uzrok nazadovanja i slabljenja pojedinih članica EU u poštovanju osnovnih principa i vrednosti na kojima se ona zasniva. Prevashodni uzrok su krize, a posebno migrantska kriza, koja je dovela do promene prirode demokratije u samoj EU“, konstatovao je Majstorović.

On podseća da je „nekada evropski liberalni model demokratije podrazumevao da je ona inkluzivna i da izlazi u susret svim manjinskim interesima“, dok je današnji „kvalitet demokratije u članicama EU pomalo ekskluzivan i vodi računa o tome što većina traži“.

Na pitanje o utisku da se članice EU, kada je reč o prijemu u zemalja regiona, plaše da ne dobiju neku „zaraznu bolest“, Majstorović je rekao da se „plaši da se ta bolest proširila i po EU“.

Prema Majstorovićevom stavu, „postoje države članice koje imaju ozbiljan problem sa poštovanjem vrednosti i standarda, posedno kada se radi o poštovanju vladavine prava i nezavisnosti medija“.

Osvrćući se na ocene da EU nema konzistentan odnos prema Balkanu i da se regionom bavi prevashodno iz „straha“ od pojačanog uticaja Rusije, Kine, Turske, ali i zbog „rata i mira“, kako je apostroforila kancelarka Angela Merkel, on je ukazao da EU u ovom trenutku „pati od manjka samopouzdanja“.

Majstorović je kao razloge za to označio izazove u samoj Uniji, koji se tiču ličnih problema njenih građana, povodom ekstremizma, terorizma, bezbednosnih rizika na njenim granicama, do „svojevrsne nesposobnosti da nađe mesto za sebe u globalnom svetu“.

„Ja ne mislim da je Zapadni Balkan bolesnik Evrope, mislim da Zapadni Balkan, ako prepozna značaj reformi i promena koje su deo ovog procesa, može upravo suprotno, da doprionese stabilnosti Evrope i bude deo rešenja za Evropu“, istakao je Majstorović.

On je, međutim, primetio da je region „još u potrazi za političkom voljom da se sprovedu reforme, jer je evidentno da Srbija i druge države Zapadnog Balkana sa možda izuzetkom Makedonije u ovom trenutku nisu dovoljno posvećene reformama u ključnim oblastima“.

„Ne mogu prihvatim da Srbija nije sposobna da ide brže ka EU. Ali, ako je sposobna da ide brže, postavlja se pitanje zašto ne ide“, rekao je Majstorović.

Na insistiranje da to detaljnije objasni, on je, misleći na vlasti, ocenio da „očigledno neko dozira dinamiku procesa pristupanja EU, imajući u vidu nekakve politi?ke interese“.

„Ono što se podrazumeva pod vladavinom prava, kao crvenom linijom ispod koje EU neće ići, kada je u pitanju pristupanje država Zapadnog Balkana, jeste upravo suočavanje sa najaktuelnijim problemima građana“, precizirao je Majstorović.

On je, pri tome, pdosetio da „mi, na žalost, imamo visoke zvaničnike koji su vrlo kompromitovani, čija se imena provlače po raznim aferama, što šalje jednu jako lošu poruku o spremnosti Srbije da se ozbiljno bavi reformama“.

Niko ne traži od nas da se „zaklinjemo da ostajemo na putu EU“, predočio je Majstorović, ali je skrenuo pažnju na rečenicu iz Deklaracije, pa i izjavu Donalda Tuska, da je „Samit u Sofiji prilika da zemlje Zapadnog Balkana još jednom potvrde svoje geostrateško opredeljenje ka EU“.

To govori da „očigledno u EU, u pojedinim državama članicama, neke naše poteze, odnosno, poteze vlasti, ne čitaju baš kao nedvosmislenu opredeljenost ka EU“, protumačio je nekadašnji višegodišnji zamenik direktora Kancelarije Vlade Srbije za EU integracije.

„Ukoliko EU nije prisutna na Zapadnom Balkanu“, upozorio je Majstorović, „onda će otvoriti vrata za uticaje raznih trećih interesa, a ti interesi nisu uvek bazirani na istim vrednostima, na poštovanju vladavine prava, na dobrom upravljanju ili na profesionalnoj administraciji“.

Prema njegovom objašnjenju, „to su pristupi koji traže neformalne kontakte, koji opet rađaju korupciju i imaju negativan povratni uticaj na život celog društva“.

„Očigledno je da se u EU ne žuri svima“, ocenio je majstorović, koji smatra da 2025.godina, iako se pogrešno tumači kao datum pristupanja, najviše žulja kojekakve neformalne grupacije, organizovani kriminal i korumpirane političare.

Oni znaju da će, ukoliko bude prisutan pritisak javnosti, civilnog društva i medija da se ubrzaju reforme i da Srbija stigne da uđe u EU 2025.godine, „neki od njih morati da odgovaraju za neke stvari“, uveren je Majstorović.

Upitan kako je moguće da u Deklaraciji EU pohvaljuje napore na polju vladavine prava ili regionalne saradnje, dok u Izveštaju o napretku te iste oblasti kritikuje, on je konstatovao da je reč „o različitim prirodama dva dokumenta“.

Izveštaj o napretku na objektivan način prikazuje stanje stvari kakvo jeste, dok je Deklaracija politički dokument koji želi da ohrabri države Zapadnog Balkana da ostanu na tom putu, razjasnio je Majstorović.

Govoreći o Kosovu, on je naglasio da je taj problem, zbog Španije, što se i na Samitu videlo, postao mnogo više evropski, nego do sada, i da je „evidentno da će o njemu, u nekom trenutku, morati da se priča u jednom širem okviru“.

„Očigledno je da Kosovo nije završeno pitanje, kako se to pokušava nametnuti, već to pitanje rađa određene presedane, od Južne Osetije, Abhazije i Krima do Katalonije i ono će u budućnosti imati ozbiljne konsekvence na stanje i stabilnost u Evropi, predvideo je Majstorović.

On smatra da će to zahtevati šire sagledavanje ovog problema koje će „prevaizići pitanje proširenja EU“ i uočava da su oko Kosova intenzivirane diplomatske aktivnosti, počev od regiona, preko Vašingtona, Berlina i Brisela.

Iza scene stvari se kreću u određenom pravcu i ne bi trebalo biti preterano kritičan, ukoliko se u ovoj fazi pregovori odvijaju iza scene, jer „osetljivost tematike zahteva ponekad takav pristup“, obrazložio je Majstorović.

Na pitanje o poruci britanske premijerke Tereze Mej, koja je, uoči julskog nastavka Berlinskog procesa Londonu, pozvala na „evropsko jedinstvo protiv Rusije“ i gde u tome vidi Srbiju, Majstorović je podsetio „da ni u samoj EU ne postoji puno jedinstvo o tome ko je za, a ko protiv Rusije“.

Prema njegovim rečima, brojne države članice, među njima i neke najuticajnije, imaju energetske i ekonomske interese investirane u Rusiji.

„Ta priča je mnogo više o budućim odnosima Evrope, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD)“, smatra Majstorović.

On je, međutim, ukazao da u globalnim razmerama, imajući u vidu geostratešku situaciju u svetu, Rusiji u ovom trenutku ne odgovara da u EU sve funkcioniše, a Zapadni Balkan jeste „meki trbuh“.

Tu je uticaj najlakši, od medija, do obaveštajnih aktivnosti“, ocenjuje Majstorovi? i dodaje da je „iz tih razloga Zapadni Balkan za EU rizičan“.

Zato postoji ozbiljna zabrinutost unutar EU u kom pravcu će se države tog regiona ubuduće usmeravati“, rekao je Majstorović, koji je „siguran da će to biti u pravcu EU“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari