Nastavak sa 1. strane
– Na predsedniku Republike je da ponudi mandat onome ko može da obezbedi parlamentarnu većinu. Sve drugo je nevažno – bio je precizan još aktuelni premijer Vojislav Koštunica.
Srpska radikalna stranka ne može sama da formira vladu, a nema tzv. koalicioni kapacitet pa će, prema svemu sudeći, Demokratska stranka sa 65 mandata pokušati da dogovori postizbornu koaliciju koja bi obezbedila vladu.

Nastavak sa 1. strane
– Na predsedniku Republike je da ponudi mandat onome ko može da obezbedi parlamentarnu većinu. Sve drugo je nevažno – bio je precizan još aktuelni premijer Vojislav Koštunica.
Srpska radikalna stranka ne može sama da formira vladu, a nema tzv. koalicioni kapacitet pa će, prema svemu sudeći, Demokratska stranka sa 65 mandata pokušati da dogovori postizbornu koaliciju koja bi obezbedila vladu. Da postizanje saglasnosti demokratskih snaga oko imena novog mandatara neće ići glatko pokazale su i prve izjave Vojislava Koštunice i Borisa Tadića, iz kojih je jasno da obe stranke očekuju mesto premijera.

Bez direktnog uticaja spolja

Bivši šef diplomatije SRJ, sadašnji funkcioner Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope Goran Svilanović kaže za Danas da svaka većinska demokratska vlada u Srbiji može da očekuje podršku EU. Ipak, upozorava on, Evropa će od te vlade očekivati potpunu saradnju s Haškim tribunalom, hapšenje i izručenje preostalih šest optuženika.

– Ukoliko bude prevaziđena haška prepreka nova demokratska vlada može da očekuje i dodatnu podršku: potpisivanje Sporazuma o pridruživanju, vizne olakšice, sporazum o slobodnoj trgovini. U svim tim stvarima EU bi mogla da bude još otvorenija i mogla bi da ubrza još neke stvari, ali ako nova vlada odlučnije vodi zemlju od prethodne – kaže Svilanović i dodaje da se od nove vlade očekuje i saradnja sa specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN za pregovore o statusu Kosova Martijem Ahtisarijem.

Ipak, Svilanović naglašava da nema direktnog uticaja spolja na formiranje buduće vlade Srbije, jer se još „očekuje dogovor ključnih aktera“. Indirektan uticaj bi se ogledao u tome što se u Evropi ne očekuje formiranje manjinske, već stabilne većinske demokratske vlade, ocenjuje Svilanović.

Docent FPN Dušan Pavlović smatra da koalicija DSS/NS, uprkos lošem rezultatu, ima dobru poziciju za pregovore o budućoj vladi. Prema njegovim rečima narodnjačka koalicija došla je do te pozicije zahvaljujući upornom odbijanju Koštunice da kaže s kim će da pravi vladu. Direktor Centra za proučavanje alternativa Milan Nikolić misli da bi DS mogao biti stub okupljanja, ali dodaje i „senku Kosova“ koja može uticati na sastav buduće vlade. Mogućnost da DSS formira vladu s radikalima Nikolić smatra „malom“, jer bi taj potez značio gubitak njene specifičnosti – da je i patriotska i demokratska, te bi na duže staze izgubila svoj koalicioni potencijal.
Prema mišljenju Vladimira Goatija demokratske stranke u Srbiji biće u prilici da formiraju novu vladu, ali ni on ne isključuje mogućnost da vlada ne bude formirana zbog loših odnosa u tom bloku. Goati je u izbornoj noći upozorio da će razgovori biti teški, ali i da, ukoliko vlada ne bude formirana, stranka koja bi bila kriva za to mora računati na slabiji učinak na sledećim izborima. Osim odluke o mandataru, on najviše problema očekuje u odlučivanju za ministara pravde i policije i to ne samo između DS i DSS, već i drugih potencijalnih partnera za učešće u vladi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari