Manjak demokratije, a ne "višak" metodologije 1Foto: FoNet/ EU Info

Umesto da prizna da za godinu dana nismo nimalo bliži EU nego što smo bili u decembru 2019, a po svim izveštajima možda samo i dalji od nje, ministarka vraća loptu u dvorište EU.

Tačno je da mi i dalje ne znamo na koji način će se nova metodologija sprovoditi u slučaju kandidata koji su već otpočeli pregovore, kao što je Crna Gora i Srbija. No, i da se kasni sa načinom primene nove metodologije, i da se ne otvaraju poglavlja nego klasteri, Srbija ne bi mogla da pređe na drugi klaster, bez da zatvori prvi. A to je onaj koji je i najsporniji, u kome se nalaze fundamenti naše demokratije, kao i poglavlja 23 i 24 – kaže za Danas Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, komentarišući izjavu ministarke za evropske integracije Jadranke Joksimović, koja je neotvaranje poglavlja u pregorima ove godine povezala s tim da EK nije razradila primenu nove metodologije u pregovorima.

Joksimović je između ostalog, gostujući na RTS, rekla i da otvaranje poglavlja više nije merilo napretka ka EU.

Kako Todorović Štiplija dodaje, ono što se malo pominje je zatvaranje već otvorenih poglavlja.

– Ako nismo otvorili, jer kako kaže ministarka, kasni primena nove metodologije, što onda nismo uradili više da ova već otvorena zatvorimo – ukazuje naš sagovornik.

Srđan Majstorović, predsednik Upravnog odbora Centra za evropske politike, konstatuje da je činjenica da EK još uvek nije izašla sa pravilima za primenu Nove metodologije na zemlje kandidate koji se već nalaze u procesu pristupnih pregovora.

– Bez obzira na aktuelnu situaciju u vezi sa pandemijom, 10 meseci nakon predstavljanja Nove metodologije ova pravila je trebalo da budu poznata.

Međutim, Srbija ima jasno definisana pravila po kojima pregovara i koja su važeća sve dok se dve strane ne dogovore kako će se primenjivati novi metod. Trenutno države članice razmatraju otvaranje pet pregovaračkih poglavlja sa Srbijom u skladu sa važećim Pregovaračkim okvirom EU koji propisuje način vođenja pregovora. Dakle, da je postojao konsenzus među članicama o tome da je Vlada Srbije učinila dovoljan napredak, ne bi bilo suštinskih prepreka da Srbija otvori makar i jedno od navedenih pet poglavlja. Nezadovoljstvo članica EU rezultatima rada Vlade Srbije je jedini razlog za neotvaranje poglavlja i zastoj u pregovorima ove godine – objašnjava Majstorović.

Prema njegovim rečima, vreme je da se Vlada Srbije fokusira na suštinske elemente pregovora, prevashodno na pitanja u vezi sa demokratijom i vladavinom prava, a ne samo na njihovu formu.

– Potrebno je na pravi način razumeti novu političku prirodu pregovora koja će od Vlade Srbije zahtevati političku odgovornost za rezultate, i tako onemogućiti da se neuspeh zaklanja iza formalno-tehničkih i proceduralnih pitanja. Ne treba zaboraviti da će nova metodologija omogućiti jednostavniju proceduru prekida pregovora, što bi trebalo da dodatno motiviše kandidate da ozbiljnije prihvate obaveze i pokažu konkretne rezultate u oblasti nesmetanog funkcionisanja demokratskih institucija i nezavisnosti sudstva, slobode medija, borbe protiv govora mržnje, korupcije i organizovanog kriminala. Uspeh zavisi od političke volje, ne od metodologije – navodi on.

I Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji, kaže da je istina da EK još uvek nije objasnila kako će se primeniti na Srbiju i Crnu Goru, pošto je metodologija prvenstveno pisana za Albaniju i Severnu Makedniju.

– Posle 10 meseci ovo je moralo biti razjašnjeno. S druge strane, Srbija vodi pregovore prema pravilima Pregovaračkog okvira usvojenog na prvoj Međuvladinoj konferenciji 2014. Ta pravila se primenjuju dok nova ne budu usvojena. Srbija je 2019. otvorila dva poglavlja tokom cele godine a 2020. nijedno poglavlje. Razlozi za to usporavanje 2019. i zastoj u 2020. godini nisu proceduralne prirode. Ovo je politički proces i ovakve odluke su uvek političke a ne administrativne ili tehničke. Svi izvori iz EU su jasno istakli da Srbija nije otvorila poglavlja zbog manjka napretka u vladavini prava i stanju demokratije. To se sve jasno vidi i iz Godišnjeg izveštaja Evropske komisije i Nacrta rezolucije Evropskog parlamenta – zaključuje Međak.

Srbija i dalje bez šefa pregovaračkog tima

Na pitanje kako vidi to što Srbija i dalje nam šefa pregovaračkog tima, od kada je Tanja Miščević otišla sa te funkcije, Srđan Majstorović odgovara da je neobjašnjivo i teško razumljivo zašto Vlada u prethodnih 15 meseci nije smatrala da je potrebno imenovati šefa Pregovaračkog tima.

– Mislim da je to jedinstven slučaj. Menjali su se šefovi pregovaračkih timova i u drugim zemljama, ali nikada jedna zemlja kandidat nije bila toliko dugo bez jednog od ključnih igrača u pregovorima. Srbiji je potrebna osoba koja uživa stručni ugled, lični integritet, neophodno iskustvo, sposobnost da objasni javnosti komplikovane detalje pregovora, kao i da bude široko prihvaćena u javnosti jer ta uloga zahteva dugoročan angažman koji se tiče budućnosti svih građana Srbije, bez obzira na njihovu političku pripadnost i stavove – navodi Majstorović.

A Vladimir Međak smatra da je poseban pokazatelj posvećenosti procesu pristupanja Srbije činjenica da od septembra 2019. Srbija nema šefa pregovaračkog tima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari