Pacoli: Podela ne bi bila dobra za Srbe koji žive na Kosovu 1Foto: EPA-EFE/ VALDRIN XHEMAJ

U poslednje vreme može se čuti mnogo glasina, više u Srbiji nego na Kosovu, o takozvanoj reviziji granica ili razmeni teritorije.

Potpuno sam uveren da bi takvo rešenje bilo pogrešno iz mnogo razloga. Nivo svesti naroda u regionu je takav da bi se ta ideja zloupotrebila, a kao rezultat imali bismo ogromne nerede. Promena granica unutar Kosova i Srbije otvara Pandorinu kutiju i postaje tačka sporenja u celom regionu. Konačno, razmena teritorije ne bi bila prihvatljiva za većinu građana Kosova, dok istovremeno takav ishod ne bi bio povoljan ni za Srbiju, s obzirom na to da Srbija ima i druga nerešena teritorijalna pitanja. Razmena teritorije sa Kosovom ne bi doprinela budućnosti srpske zajednice, pogotovo onih koji žive u centralnim delovima Kosova. Kao alternativa ovome, najudobnije rešenje bilo bi produbljivanje ekonomske saradnje dve države i pronalaženje povoljnih oblika saradnje, u skladu sa globalnom ekonomijom. Takva saradnja ne utiče na granice, ali ih eliminiše, a region bi se u tom slučaju ispostavio kao slobodan i neograničen prostor za sve koji žele da rade i stiču bolji životni standard. Ja sam lično veliki pobornik i pristalica ideje o saradnji i ekonomskoj integraciji svih zemalja u regionu, jer znam da će za svaku zemlju biti teško da postoji bez integrisanja u skladu sa normama globalne ekonomije – ocenjuje u razgovoru za Danas Bedžet Pacoli, ministar spoljnih poslova Kosova, odgovarajući na pitanje koliko ima istine u navodima da Kosovo i Srbija u traganju za kompromisnim rešenjem pregovaraju o razmeni teritorije – jug Srbije za sever Kosova.

* Kakav je, inače, stav kosovskih vlasti o razmeni teritorije? Da li se ta tema uopšte uzima u razmatranje kao pregovaračka pozicija?

– Kosovo nema stav o tome jer ne postoji mogućnost podele ili razmene teritorija u kosovskoj agendi za pregovore.

* Takođe, očigledno je da tokom pregovora Srbija traži podelu Kosova, odnosno da njoj pripadne sever da bi zauzvrat priznala kosovsku nezavisnost. Očigledno je i da se kosovske vlasti tome protive, ali, postoje navodi da u zamenu za priznanje, umesto podele, srpskim zvaničnicima nude Asocijaciju srpskih opština – plus.

– Podela ili razmena teritorije između Kosova i Srbije bila bi štetna za interese srpske zajednice koja živi na Kosovu. Dovoljno je samo uzeti u obzir to koliko Srba živi na Kosovu i u centralnom delu Kosova. Takva akcija bi dala drugima za pravo da revidiraju prošlost i kao rezultat toga mogli bismo da se suočimo sa neočekivanim zahtevima. Zato bi najbolja opcija bila da u rešavanju ovog pitanja ne diramo granice i teritorije.

* Da li je to istina da Kosovo Srbiji nudi Asocijaciju plus? U slučaju da jeste, kakve nadležnosti bi takva asocijacija imala? Nešto slično kao što ima Republika Srpska u BiH?

– Vlada Kosova radi na stvaranju Asocijacije u okvirima Briselskog sporazuma i Ustava Kosova. Žao mi je što srpska strana nije uključena u pravljenje ovog nacrta. Kosovo neće prihvatiti ništa što bi činilo državu Kosovo neefikasnom. Ono što želim da istaknem pored toga je položaj albanskih građana koji žive u Preševskoj dolini. Neprihvatljivo je da se u srcu Evrope cela zajednica nastavlja suočavati sa elementarnim poteškoćama koje su prouzrokovane od strane vlasti. Zato je naša dužnost da se i ovo pitanje tretira u okviru pregovora. Živimo u regionu gde manjine na Kosovu uživaju najnaprednija prava u svetu i to je veoma civilizovano. Veoma sam ponosan što se nakon proglašenja nezavisnosti Kosova nije dogodio nijedan verski ili etnički incident. To govori o visokom stepenu tolerancije u našoj zemlji i visokom stepenu uvažavanja i razumevanja sloboda. Ovaj primer bi trebalo svi da slede.

* Da li je istina da Kosovo planira da tuži Srbiju za ratnu odštetu?

– Ratna šteta je izuzetno velika, pored ljudskih žrtava, nasilja, uništavanja, itd… Dodatne žrtve za oporavak i uspostavljanje normalnog života građani su podneli u leto 1999. godine, kada je Kosovo ostalo bez ičega, bez penzionog fonda, bez depozita u bankama, bez dokumentacije bilo koje vrste, bez katastarske dokumentacije… Zahtevi građana za nanesenu štetu su ogromni i jednog dana će ih artikulisati i oni će doći dovesti do dijaloga.

* Da li bi se kosovske vlasti zadovoljile stolicom Kosova u UN bez formalnog priznanja?

– Ne verujemo da bi stolica u UN pomogla Kosovu bez dobrih odnosa sa svim susednim državama, uključujući i Srbiju. Srbija je važan sused za Kosovo, a Kosovo zauzima značajan udeo u srpskom tržištu. Interes građana za brzo uspostavljanje mira je preveliki. Zato bi cela suština dijaloga trebalo da bude zasnovana na uspostavljanju mira sa ciljem uzajamnog priznanja. Nakon međusobnog priznanja, uveren sam da će okolnosti diktirati razvoj života tako da građani neće ni primećivati granice, ali će ponovo početi da sarađuju onako kako im odgovara.

* Polemika oko toga ko je povukao a ko novi priznao kosovsku nezavisnost između vašeg kolege Ivica Dačića i Vas traje mesecima unazad. Kao rezultat te polemike imamo zbunjeno javno mnjenje koje zapravo ne zna šta je istina, odnosno ko govori istinu, Dačić ili Vi. Istovremeno, šef srpske diplomatije sve vreme tvrdi da će broj država koje su priznale nezavisnost Kosova uskoro pasti ispod 100.

– Trošenje budžetskih sredstava, energije, kao i sve angažovanje srpskog ministra spoljnih poslova da utiče na države poput Gvineje Bisao, Liberije, Surinama, Burundija ili Papua Nove Gvineje, da povuku priznanje Kosova je beskorisno i samo slabi imidž Srbije u svetu. Normalno je da Kosovo reaguje na pokušaje gospodina Dačića, a kao rezultat toga danas sa Gvinejom Bisao imamo diplomatske odnose, na poziv nekadašnjeg premijera te države. U Burundiju, i nakon objave poznate izjave ministra spoljnih poslova u Beogradu, odnosi sa ovom državom i dalje su savršeni. U Liberiji, isti fenomen, dok Papua Nova Gvineja danas istražuje čitavu situaciju kako je došlo do izdavanja tog dokumenta u Beogradu. Uveravam vas da Kosovo nije primilo nijedno pismo od nekoga ko je ukinuo bilo kakvo priznanje. Ako postoji neko ko mora nešto da pošalje Kosovu, Kosovo će to primiti na službeni način o onome što drugi govore, i to nije naša zabrinutost. Kosovo je zainteresovano za ono što se govori u direktnom i zvaničnom obliku, a to se na Kosovu kaže na ovaj način – više od 116 zemalja je priznalo Kosovo a sa preko 100 njih Kosovo ima diplomatske odnose. Nezavisnost Kosova se dogodila i stvorila je nepobitnu činjenicu, i svaki pokušaj zanemarivanja ove činjenice samo je utopija. Ponovo želim da naglasim da bi Kosovo i Srbija trebalo da što je pre moguće stvore prilike da se građani obe strane slobodno kreću i rade. To će izlečiti glavobolje od mnogih zbunjujućih vladajućih funkcionera.

„Posetiću jednog dana Srbiju“

* Srpske vlasti Vam nisu dozvolile posetu Sandžaku. Kako ste to razumeli?

– To je unutrašnja stvar Srbije, ali to vidim kao malo nazadno za savremeno vreme u kojem živimo. Moja poseta Sandžaku nije imala lošu nameru, niti bi se to desilo nešto mimo pravila i normi koji su propisani gostu koji posećuje Srbiju. Ja sam građanin sveta, putovao sam i još uvek putujem širom sveta, a jednog dana kada se umovi nosioca vlasti budu malo uzdigli, posetiću i Srbiju, jer tu imam puno prijatelja. Moja poseta ne bi ometala već bi samo doprinela ciljevima demokratskih društava. Žao mi je što se u našem balkanskom društvu mnoge situacije i dalje tretiraju prema predrasudama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari