Šta nakon referenduma u Makedoniji? 1Foto: EPA-EFE/ VALDRIN XHEMAJ

Dobar deo albanskog stanovništva izašao je na nedeljno narodno izjašnjavanje u Makedoniji i pozitivno odgovorio na referendumsko pitanje, kaže za Danas Ivan Stoilković, predsednik Demokratske partije Srba u Makedoniji i poslanik u Sobranju.

Kada je reč o ovakvom ishodu, Stoilković navodi primer referenduma u Crnoj Gori 2006. za koji je EU odredila cenzus od 55 odsto za uspeh referenduma. „Tako je i Makedonija imala prag, koji očigledno nije dostignut te je samim tim i politika Zaeva doživela debakl“, kaže Stoilković govoreći o makedonskom premijeru Zoranu Zaevu.

Iako je, kako kaže, komplikovano reći „šta dalje imajući u vidu da se u Makedoniji Ustav i zakoni ne poštuju u potpunosti, sigurno je da će biti pokušaja ubeđivanja u parlamentu (Sobranju) i da se dostigne neophodna dvotrećinska većina, što verovatno neće uspeti“. U krajnjem slučaju, navodi Stoilković, slede izbori na proleće naredne godine.

Emilija Lazarevska, urednica portala AKO.mk, smatra da se apsolutno ne može reći da je među 35 odsto građana koji su izašli na referendum većinom albansko stanovništvo. „Naprotiv, ako pogledate tabelu izlaznosti glasača, videćete da su sredine gde žive Albanci podbacile. Na izborima su bili više mobilisani nego na referendumu.“ Ona dalje navodi da se lako može napraviti proračun glasača iz koje su etničke sredine, ali da to sada nije najvažnije. Važno je to, kako kaže, što su glasači, oni koji su izašli na referendum, sa više od 90 odsto pozitivno odgovorili na referendumsko pitanje.

Na pitanje da li je, s obzirom na ishod referenduma, politika Zorana Zaeva poražena, Lazarevska kaže da je to stvar analiza njegove Socijaldemokratske stranke Makedonije (SDSM), „koja je podbacila u sprovođenju obećanih politika i što je svakako delimično uticalo na izlaznost“. „Ali, politika za EU i NATO je podržana od većine zato što je ovo najbolji rezultat na bilo kojim izborima do sada. U principu, glasačko telo nije nikada premašilo brojku od milion i sto hiljada glasača“, tvrdi ona i zaključuje da je 650.000 glasova „za“ dobar rezultat. Kako je navela, ono što sledi jeste ubeđivanje u parlamentu, a ako to ne uspe, vanredni izbori su verovatna opcija.

Mali broj Makedonaca izašao je na referendum o promeni imena bivše jugoslovenske republike, koji bi toj zemlji trebalo da omogući da krene ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u. Prema podacima Državne izborne komisije (DIK), samo trećina od nešto više od 1,8 miliona građana s pravom glasa izašla je na birališta, ali je više od 90 odsto njih glasalo za promenu imena u Republika Severna Makedonija. Iz sveta stižu reči podrške i ovakvom ishodu referenduma.

Sjedinjene Države su pozdravile rezultate referenduma u kojem su građani izrazili podršku članstvu u NATO-u i EU, prihvatajući Prespanski sporazum između Makedonije i Grčke, navodi se u saopštenju Stejt departmenta koje je potpisala portparolka Heder Nauert. „Dok makedonski parlament počinje raspravu o promenama Ustava, pozivamo lidere da se izdignu iznad stranačke politike i iskoriste ovu istorijsku priliku da osiguraju svetlu budućnost za zemlju, koja će biti potpuni učesnik u zapadnim institucijama.“

Makedonski i grčki premijeri Zoran Zaev i Aleksis Cipras razgovarali su telefonom nakon završetka referenduma u Makedoniji, navodi grčka novinska agencija ANA-MPA. Cipras je pohvalio Zaeva za „odlučnost i hrabrost da nastavi sa sprovođenjem dogovora“. Ministarstvo spoljnih poslova Grčke je poručilo da „pažljivo prati razvoj događaja u prijateljskoj državi te da smatra da klima nacionalizma, sumnje, lažnih vesti na dnevnom nivou i ekstremnog fanatizma, nažalost onemogućava trezvenu procenu veličine benefita ovog sporazuma“. Primedbe na račun Prespanskog sporazuma su se pokazale kao pogrešne i netačne, smatra grčko ministarstvo.

„Srbija bila neutralna“

Na pitanje kako ocenjuje aktuelne odnose između Srbije i Makedonije, Ivan Stoilković odgovara: „Kao građanin mogu da kažem odlični, kao političar nikad gori.“ Naime, kako obrazlaže, „tokom predreferendumske kampanje bili smo svedoci da su mnoge zemlje iz okruženja pozivale građane Makedonije da izađu na referendum, što sa Srbijom nije bio slučaj“. Srpske vlasti su, kako navodi, „držale neku neutralnu poziciju u svemu tome, što nije loše za srpsku manjinu na Kosovu jer bi svako naše mešanje kao manjine bilo prihvaćeno veoma neprijateljski i kao mešanje u referendum“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari