Sama se neću kandidovati za potpredsedničko mesto u Demokratskoj stranci, niti ću sama prikupljati podršku. Ukoliko budem kandidat odbora ili poslaničkog kluba, trčaću tu trku u demokratskoj atmosferi i naravno čestitaću pobednicima.

 Demokratskim izborima u stranci, DS je pobedila jer je imala unutrašnju konkurenciju, a delegati će na Skupštini izabrati one za koje veruju da će na najbolji način predstavljati i voditi stranku u budućem periodu, kaže za Danas Nada Kolundžija, šefica poslaničkog kluba ZES.

Šta bi za vas značio izbor za potpredsednika DS ?

– Kada vam stranka da da radite odgovoran posao to je priznanje u svakom slučaju. Kao ogromno priznanje doživljavam i činjenicu da me je stranka izabrala za šefa poslaničkog kluba i smatram da je to istovremeno i velika obaveza i odgovornost.

Ko će biti vaša protivkandidatkinja ?

– Ne znam još ni da li ću ja biti kandidat za potpredsednika. Za kandidovanje je potrebna podrška deset odbora ili 2.000 potpisa. Da li će biti jedna žena kandidatkinja ili tri ne znam, ali ako se dve žene plasiraju na treće i četvrto mesto onda ne govorimo samo o jednoj ženi potpredsedniku.

I u takvoj „demokratskoj“ stranci dame nisu baš mnogo zastupljene ?

– Možda žene imaju više skrupula, i u svakoj vrsti trke su spremne da trče, bez da dopunski stvaraju uslove i pobede po svaku cenu. Postoji još uvek mali problem kod ljudi koji misle da si izgubio ako ne pobediš. Ako je neko kandidat za potpredsednika DS i to ne postane, on je ipak pobedio.

Kako komentarišete to što Boško Ristić namerava da se kandiduje za potpredsednika zato što smatra da jugoistok Srbije treba da ima svog kandidata ?

– Ne treba preslikavati geografiju države na stranke. Nije dobra percepcija da stranka bude izdeljena po regionima pa da oni imaju svoje potpredsednike. To su potpredsednici cele Demokratske stranke. Ako tako posmatramo onda je nevažno iz kog regiona dolaze kandidati.

Zašto se odustalo od sedam potpredsedničkih mesta ?

– U nekoliko krugova debata koje su se vodile unutar DS, donet je većinski zaključak da je pet potpredsednika sada dobro rešenje i da je izbor na delegatskoj skupštini bolje rešenje od nekih drugih koja su se pojavljivala. Važno je da se do takvih zaključaka došlo kroz suštinsku unutrašnju demokratsku debatu.

Da li je predstojeća Izborna skupština priprema za prevreme izbore ?

– Demokrate imaju statutarnu obavezu da izbore održe do kraja ove godine. Stranka koja se zalaže za poštovanje pravila i prava mora da poštuje sopstvena dokumenta i u tom smislu nema nikakvih drugih kalkulacija. To nema nikakve veze s parlamentarnim izborima. Duboko smo ubeđeni da je interes ove zemlje da ova vlada traje do kraja mandata i da u izbornoj godini idemo na izbore

Zar u izbornoj kampanji nisu poodavno i vlast i opozicija ?

– Ako vlast i njene institucije ispostavljaju pozitivne rezultate građanima, onda neka bude da je to izborna kampanja.

Ima li snage opozicija da izdejstvuje vanredne izbore ?

– Nema političke snage koja bi mogla da izdejstvuje prevremene izbore. Ono što na neki način može dovesti do prevremenih izbora je ekonomska, a ne politička situacija. Ova vlada ima stabilnu većinu i nije promenila ni jedan od strateških ciljeva i u tom smislu niko unutar koalicije nije pokoleban.

Da li će se menjati Ustav u delu koji se odnosi na blanko ostavke, čije je ukidanje uslov EU ?

– Nisu u pravu oni koji tvrde da Ustav treba menjati kako bi se jedan neustavan i nezakonit pravni posao, kakva je blanko ostavka, sklonio iz političkog života. Zakon o izboru narodnih poslanika iz političkog života moće da ukloni blanko ostavke.

Kada će izborni zakon biti promenjen ?

– Za takvu vrstu zakona potrebna je politička saglasnost onih koji taj zakon treba da predlože i da obezbede većinu. Očigledno je do sada nije postojala saglasnost oko modela izbornih zakona. Verujem da će se raditi na uspostavljanju saglasnosti kako bi u 2011. imali te zakone i kako u izbornoj godini ne bismo menjali izborna pravila.

Zašto ne ukinete blanko ostavke ako je većina protiv njih ?

– Ne možemo da ih ukinemo kada one u pravnom sistemu i ne postoje kao definicija.

Da li ste vi potpisali ostavku ?

– Demokratska stranka ima institut blanko ostavki, ali nikada se nije desilo da protiv volje poslanika neko podnese ostavku u njegovo ime.

Da li će DS podržati predlog LSV o produživanju važenja Zakona o lustraciji ?

– Lustracije na žalost nije ni bilo, iako bi to bilo lekovito za ovo društvo i imali bismo mnogo manje problema koji se vuku iz prošlosti. Lično ne vidim koji je to sada mehanizam da se sprovede lustracija.

Vaš koalicioni partneri SPS tvrdi da oni neće podržati lustraciju, jer najbolju lustraciju sprovode građani.

– Građani kažnjavaju ili nagrađuju na izborima, ali lustracija je nešto drugo. Suština lustracije je zloupotreba politike kojom su se grubo kršila prava protivnika. Mi smo to jedva preživeli. Da je lustracija sprovedena, oni koji su ugrožavali ljudska prava bili bi uklonjeni iz javnog života, a žrtve bi dobile satisfakciju i to bi bila poruka svakoj budućoj vlasti.

SVM tvrdi da ponovo neće glasati za rebalans budžeta i budžet za narednu godinu ukoliko Vojvodina ne dobije ustavnih sedam odsto?

– Pregovori teku i vlada radi na tome da ispuni ustavnu obavezu. Ovde se ponekad zloupotrebljava pozicija, pa se tumačenjem zbira sredstava pokušava predstaviti kako se Ustav krši. Verujem da će se SVM, ako je jednom napravio grešku, ovoga puta ponašati kao deo vladine većine i da nećemo imati tu vrstu nesporazuma.

Koliki su dugovi parlamenta javnim preduzećima?

– Dugovi Skupštine koji se pominju, po onome u šta sam imala uvid, nastali su u vreme vlade Vojislava Koštunice.

Pa i građani koji su nasledili dugove moraju da ih izmire?

– Naravno da dugovi treba da budu izmireni. Ali ne možete kriviti onoga koji te dugove vraća, a ne onoga koji nije redovno izmirivao obaveze.

Glavi odbor DS o izborima

Na današnjoj sednici Glavnog odbora DS biće donet Pravilnik kojim će detaljno biti regulisan stranački izborni proces, od uslova kandidature za sve stranačke organe, do broja delegata koji će ih izabrati tajnim glasanjem, izjavio je predsednik Izvršnog odbora DS Marko Đurišić. Pravilnikom stranke je predviđeno da kandidate za predsednika stranke može da predloži 15 opštinskih odbora ili 100 delegata skupštine ili 30 članova Glavnog odbora ili poslanički klub. Kandidate za potpredsednike može da predloži 10 opštinskih odbora, 20 članova Glavnog odbora ili 60 delegata skupštine, predsednik stranke ili poslanički klub.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari