Gde je i šta radi Snežana Samardžić-Marković, nekadašnja ministarka sporta? 1Foto: Youtube/ screenshot Council of Europe

Snežana Samardžić-Marković bila je prva ministarka omladine i sporta u Vladi Srbije, a njen mandat od 2007. do 2012. godine ostaće upamćen po organizaciji Univerzijade u Beogradu 2009. godine.

Snežana Samardžić-Marković je srpska političarka rođena 10. marta 1966. u Beogradu. Diplomirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Od 2001. do 2005. godine radila je u odeljenju za bilateralne poslove u Ministarstvu spoljnih poslova kao zamenik direktora za susedne zemlje, te je bila zamenik šefa misije i savetnik u Ambasadi Srbije i Crne Gore u Oslu i savetnik u Direkciji za Evropu.

U periodu od 2005. do 2007. bila je pomoćnik ministra odbrane i bila je zadužena za strateško planiranje, međunarodnu vojnu saradnju i Verifikacioni centar, kao i kopredsednik Grupe za reformu odbrane Srbija-NATO.

Ovdašnjoj javnosti je najpoznatija kao prva ministarka omladine i sporta u Vladi Srbije od 2007. do 2012. godine.

Srbija je tokom njenog mandata ministra sporta dobila novi Zakon o sportu, a usvojena je i Nacionalna strategija za mlade, te je otvoreno 120 kancelarija za mlade, a lično Samardžić-Marković je bila posebno ponosna na Fond za mlade talente koji je stipendirao hiljade najtalentovanijih srpskih đaka i studenata.

Ono što je obeležilo njen mandat je Univerzijada u Beogradu 2009. godine, akda je srpska prestonica ugostila oko 9.000 sportista i isto toliko članova delegacija, predstavnika medija i diplomata iz 170 zemalja sveta.

Učesnici Univerzijade nadmetali su se u 15 različitih sportova, 203 discipline i na 50 objekata.

„Dosta postojećih objekata smo odlučili da iskoristimo za potrebe Univerzijade i morali smo odustati od gradnje novih“, izjavila je ona jednom prilikom, istakavši da su obezbeđena sredstava za potrebe organizovanja Univerzijade, kao i za transport i ishranu sportista.

Istina je da se Beograd susreo da organizacionim i finansijskim problemima usled svetske ekonomske krize koja je izbila godinu dana ranije, pa je na sednici izvršnog komiteta Međunarodne univerzitetske sportske federacije (FISU) odlučeno da se smanji broj sportova sa 21 na 15 i broj sportista sa 13.000 na 8.500, te da se ceremonija otvaranja i zatvaranja održi u „Beogradskoj areni”.

Nije tajna bila tih dana da je Grčka lobirala da se organizacija Univerzijade prebaci u Atinu, ali je srpska delegacija uspela u tome da domaćinstvo Univerzijade ostane Beogradu.

Samardžić-Marković je odlikovana Velikim vitezom Ordena za zasluge CISM, kao i tradicionalnom „Majskom nagradom“ za izuzetna dostignuća u srpskom sportu 2011. godine.

Radila je kao generalni direktor za demokratiju u Savetu Evrope od aprila 2012. godine. Prava Roma, rodna ravnopravnost, etički i inkluzivni sport, samo su neka od pitanja kojima je Samardžić-Markovićeva posebno posvećena na funkciji generalnog direktora za demokratiju u Savetu Evrope.

„U poslednjih nekoliko godina Generalni direktorat za demokratiju je u Srbiji imao 17 projekata, vrednih nešto više od 24,5 miliona evra. Oni pokrivaju borbu protiv trgovine ljudima, protiv diskriminacije, demokratsko građansko obrazovanje i obrazovanje o ljudskim pravima, lokalnu samoupravu, kao projekat ROMACTED za osnaživanje Roma i njihovih zajednica na lokalnom nivou. Konkretno je, na primer, obučeno 90 odsto inspektora rada za borbu protiv trgovine ljudima, organizovana je obuka za izgradnju kapaciteta za skloništa za žrtve trgovine ljudima, izmenjen je Zakon o savetima nacionalnih manjina juna 2018, predložene su smernice za rad Saveta nacionalnih manjina, kao i izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije. Pet lokalnih samouprava – Bosilegrad, Bujanovac, Medveđa, Sombor i Vranje – podržano je malim grantovima za promociju manjinskih jezika. U projektima vezanim za razvoj ljudskih resursa lokalne samouprave obuke je prošlo više od 3.930 zaposlenih“, rekla je u jednom intervjuu Novom magazinu pre dve godine.

Od 2015. do 2016. godine, Samardžić-Marković je bila član Grupe Evropske unije za sportsku diplomatiju na visokom nivou, koju je osnovao evropski komesar za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Tibor Navračiš, a njom je predsedavao član MOK-a i bivši predsednik Republike Mađarske Pal Šmit.

U Savetu Evrope nije od aprila 2022. godine, a prema podacima sa njenog LinkedIn profila još uvek je član Upravnog odbora UEFA fondacije za decu (od novembra 2018. godine), član radne grupe za upravljanje ASOIF-a (Asocijacija međunarodnih letnjih olimpijskih federacija) (od februara 2021. godine) i nezavisni viši ekspert za ljudska prava u sportu pri Svetskoj antidoping agenciji (od novembra 2022. godine).

Udata je za srpskog pisca Veselina Markovića sa kojim ima dvoje dece, sina Damjana i ćerku Emu. Tečno govori engleski i norveški, a vlada i francuskim i ruskim jezikom.

U Srbiji je bila član G17+ od 2006. do 2013. godine, a stranke Ujedinjeni regioni Srbije od 2013. do 2015. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari